Alarmantno je zazvučao podatak da čak 20 posto pretile djece ima otok Brač. Kako je ova brojka “upalila” crveno svjetlo, odmah se krenulo i s dva odvojena projekta, no itekako utkana jedan u drugi.
Jedan je projekt “Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima” koji provodi Institut za antropologiju, odnosno suradnica Dubravka Havaš Auguštin, a drugi projekt koji provodi nutricionistkinja Olja Martinić u suradnji s Gradom Supetrom, Lokalnom akcijskom grupom Brač, te Osnovnom školom Supetar i Dječjim vrtićem Mrvica iz Supetra.
Upravo potonji projekt, radnog naziva “Brački Herkul”, svoju prvu akciju imao je prvog dana škole - jučer. Učenicima, uključujući one koji su jučer krenuli u prvi razred, te onima nešto starijima podijeljeni su leci o zdravoj prehrani u kojima se upozorava na pretilost.
“što je pretil” - Što je to pretil - zasuli su školsku pedagoginju Andreu Kaštelan pitanjima školarci, očito nesvjesni da je višak kilograma samo okidač za razne bolesti, dok im se pojašnjavalo kako Coca-Cola, pizza, čipi-čips, razne čokoladice i bomboni baš i nisu dobar izbor za školsku marendu.
- Evo vidite, djeca na Braču, ovdje u Supetru, imaju isti ritam života, iste navike kao i djeca na Hvaru, no dok se kod njih pretilost mjeri od devet do deset posto, ovdje je čak dvadeset posto. To je brojka koja zabrinjava s obzirom na to da nije statistički primjerak nego rezultat istraživanja doktora školske medicine i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Trebamo sada istraživanjem koje će trajati otprilike tri godine uvidjeti zbog čega su nam djeca sve deblja i deblja. Pa pozivam i trudnice da se odazovu i sudjeluju u projektu s obzirom na to da će antropolozi pratiti ponašanje majke i ploda, sutra rođenog djeteta - uvela nas je u priču voditeljica projekta Olja Martinić dok je učenicima dijelila letke.
tjelovježba - Ja vam treniram nogomet, karate i vaterpolo. Jutros sam pojeo sendvič i žitarice. Volim puding, sve čokoladno, ali kod kuće pazimo na prehranu. Baš mi i ne daju puno slatkiša - brzinski nam je svoj meni izdiktirao Kajo Zago koji ima 10,5 godina.
- Znamo da ima debele djece, iako nismo znali što je to pretil - dobacuje nam grupa petaša dok nam dvije petašice, Matea Holdik i Martina Škorić, obje 11-godišnjakinje, otkrivaju svoj izbor za doručak prvog ovogodišnjeg dana škole.
- Maslo i kruh. Za marendu imam sendvič. Pazim vam ja na prehranu - pojašnjava Matea, a Martina dodaje:
- Ponekad vam i mi uzmemo pizzu, no mame nam uvijek govore da je voće najbolje...
I tako su bračka, bolje reći supetarska djeca, njih 391, koliko ih je ove godine sjelo u klupe matične škole u Supetru, te područnima u Nerežišću i Sutivanu, dobila prvu lekciju, odnosno letak o tome kako bi se trebalo hraniti, da bi trebalo birati voće, a ne brzu hranu i grickalice, da bi trebalo piti vodu umjesto preslatkih sokova. Sada slijede i radionice za djecu i roditelje, te bake.
- Organizirat ćemo i grupe za tjelovježbu u novoizgrađenoj sportskoj dvorani za školarce, kao i vježbe prilagođene za mališane vrtićkog uzrasta na uređenom dječjem igralištu uz vrtić Mrvica. Kao četvrti grad u Hrvatskoj u kategoriji manjih gradova u vrhu smo po izdvajanju za sport, 18 posto proračuna - iznijela nam je nove brojke gradonačelnica Supetra Ivana Marković koja je žurno reagirala na ovaj problem, pa će aplicirati i na EU fondove za sredstva za projekt.
doručak u vrtiću - Ja sam jutros pojeo jogurt. To je dobro, zar ne - naše “ozbiljne” razgovore dječački milo prekinuo je šestogodišnji Maks Nonvielleri, prateći odrasle koji su došli i u vrtić Mrvica provjeriti što to mališi jedu za doručak.
Pa se Maks odmah, kao i ostala 23 mališana u grupi odgojiteljice Marije Vuković, uključio u razgovor i pojašnjenje zašto je voće - zdravo.
I ono zeleno, kuhano - blitva, na primjer - što baš i ne vole, ali moraju jesti da sutra budu velikiiii...