NOVO ISTRAŽIVANJE

OTKRIĆE ZAPANJILO DOKTORE: UGRADNJA STENTA JE ZA VEĆINU SRČANIH BOLESNIKA BESKORISNA?! 'Nakon ovoga, valja preispitati sve smjernice u kardiologiji'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 02.11.2017. u 20:51

MODEL RELEASED. Coronary angioplasty. Surgical team performing a coronary angioplasty procedure on a 50-year-old man. This procedure opens blocked or narrowed coronary arteries, helping to prevent a heart attack. A catheter (narrow wire) has been inserted (centre left) into a groin artery. Use of an X-ray machine (background) and an injection of contrast medium, highlights the coronary arteries on X-ray screens (upper right). This aids the surgeon as he passes the catheter and a stent (an expandable tube) through the body's arteries into a narrowed coronary artery in the heart. Inflation of the catheter's balloon tip expands the stent to widen and strengthen the artery. Photographed at the American Hospital of Paris, France., Image: 102376707, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Sciencephoto RM
Profimedia, Sciencephoto RM

Ilustracija, ugrađivanje stenta

 

Medicinski postupak koji se koristi za ublažavanje boli u prsima kod stotina tisuća pacijenata godišnje zapravo je beskoristan za većinu njih, otkrilo je novo istraživanje objavljeno u srijedu, piše Gina Kolata za New York Times.

Riječ je o studiji koja se fokusirala na ugrađivanje stentova, to jest male žičane mrežice koja služi tome da drži otvorenom začepljenu žilu, odnosno da fizički drži žilu rastegnutom. Stentovi se ne mogu vaditi i trajno ostaju u tijelu, a žila ih s vremenom preraste i inkorporira u vlastitu stijenku.

U slučaju kada se stentovi ugrađuju kako bi držali otvorenima arterije kod bolesnika koji su u opasnosti od srčanog udara, oni doslovno spašavaju život. No, najčešće se koriste kod pacijenata koji imaju blokiranu arteriju i koje, na primjer, bole prsa prilikom uspona po stepenicama. Neki pacijenti dobiju stent i u slučajevima kada su im žile "samo" začepljene, bez da se žale na bolove.

Diljem svijeta svake godine ugrade se stentovi u više od pola milijuna srčanih bolesnika, uglavnom kako bi im se olakšala bol u prsima. Neki smatraju da je taj broj i znatno veći. Samo u američkim bolnicama, to jest njihovom notorno skupom zdravstvenom sustavu, ugrađivanje stenta košta između 11.000 dolara i 41.000 dolara, ovisno o bolnici.

Novo istraživanje, objavljeno u stručnom medicinskom časopisu Lancet, zapanjilo je vodeće američke kardiologe koji imaju desetljeća iskustva. Naime, zaključci istraživanja dovode u pitanje trebaju li se stentovi toliko često, ili uopće, koristiti za tretiranje boli u prsima.

 - Ovo je vrlo prizemljujuća studija za svakog tko ugrađuje stentove - rekao je kardiolog sa Sveučilišta Michigan, dr. Brahmajee K. Nallamothu. Kardiolog i profesor medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Boston, dr. William E. Boden, je rezultate nazvao "nevjerojatnima".

Neki drugi kardiolozi rekli su da je studija dobro provedena, ali su napomenuli da je ograničena na pacijente koji su imali začepljenje samo jedne arterije, a promatralo ih se tek šest tjedana.

Naime, za ovu studiju su doktor Justin E. Davies, kardiolog na Imperial College London, i njegovi kolege promatrali 200 pacijenata koji su imali teško začepljenu koronarnu arteriju i bolove u prsima dovoljno snažne da ograniče njihovu fizičku aktivnost, što su česti razlozi za ugradnju stenta.

Tijekom šest tjedana svi pacijenti iz studije trošili su lijekove koji umanjuju rizik od srčanog udara (poput aspirina), kao i druge lijekove koji umanjuju bolove u prsima tako da usporavaju rad srca ili otvaraju krvne žile. Nakon toga su pacijenti prošli kroz proceduru tijekom koje im se ili ugradio stent ili se fingiralo ugrađivanje stenta. Kod obje grupe pacijenata doktori su proveli kateter kroz zapešće ili prepone pacijenata sve do blokirane arterije. Jednom kad je doktor ugradio stent, ili nije ako je pacijent prolazio kroz fingirani postupak, kateter se naprosto izvukao van.

Nov. 25, 2015 - Kansas City, MO, USA - Kenneth Huber, middle, an interventional cardiologist with Saint Luke's Mid America Heart Institute, deploys a coronary stent through the femoral artery of a patient with a blocked artery on November 25, 2015. Assisting Huber were cardiology fellow Abdel-Karim Abdul-Rahman, left, and interventional fellow Clarence Findley., Image: 268209102, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Zuma Press - Archives
Profimedia, Zuma Press - Archives

Ilustracija, ugrađivanje stenta

 

Nakon što je kod svih pacijenta proveden postupak niti pacijenti, niti istraživači koji su ih poslije promatrali nisu znali kome je stent ugrađen, a kome nije. Nakon provedenog postupka, obje grupe dobile su jake lijekove čija je svrha bila da se spriječi stvaranje krvnih ugrušaka.

Valja napomenuti da se u dosadašnjim studijama vrlo rijetko koristila praksa potpunog lažiranja postupka za kontrolnu grupu, čiji su se rezultati potom uspoređivali s grupom koja je zaista prošla kroz određeni tretman ili postupak, u ovom slučaju ugradnju stenta.

Kod pacijenata koji su dobili stentove, postignut je učinak koji se i očekuje - protok krvi kroz prethodno začepljenu arteriju bio je znatno poboljšan. No, kada su znanstvenici testirali sve pacijente nakon šest tjedana, ljudi iz obje grupe rekli su da osjećaju manje boli u prsima, te su njihovi testovi na traci za trčanje bili bolji nego prije. Znanstvenici su zaključili da između dvije grupe nije bilo pravih razlika - oni koji su prošli kroz lažni postupak ugradnje stenta imali su jednako dobre rezultate kao i oni kojima je stent ugrađen.

Jedan od razloga za to mogao bi biti u činjenici da ateroskleroza zahvaća mnogo krvnih žila i ugradnja stenta, to jest proširenje najveće blokade zapravo ne pravi veliku razliku u tome kako se pacijent osjeća, smatraju neki kardiolozi. Prema njima, ljudi koji su rekli da se osjećaju bolje, zapravo su iskusili placebo efekt nakon postupka ugradnje stenta (bilo prave ili lažne).

- Sve smjernice o kardiologiji trebale bi se preispitati - rekli su dr. David L. Brown sa Medicinskog fakulteta na Sveučilištu Washington i dr. Rita F. Redberg sa Sveučilišta Kalifornija u uvodu koji je objavljen uz novu studiju. Naime, u SAD-u se ugradnja stenta smatra poželjnom za pacijente s blokiranom arterijom i bolovima u prsima, ako su probali optimalne lijekove. No, te se smjernice baziraju na studijama u kojima su pacijenti s ugrađenim stentovima naprosto rekli da se osjećaju bolje nakon što im je stent ugrađen.

Dr. Redberg smatra da bi se stentovi trebali ugrađivati samo ljudima koji su imali srčani udar.

Stentovi su u široku primjenu u medicini ušli tijekom 1990-ih godina i postali su omiljeni postupak jer je njihova ugradnja manje invazivna od ugradnje premosnice. No, pitanja o stvarnom blagotvornom učinku stenta javljaju se već godinama. Upravo sada je u tijeku jedna druga velika studija, koja doduše ne koristi kontrolnu skupinu, kako bi se utvrdilo da li neki lijekovi mogu biti jednako učinkoviti u sprečavanju srčanog udara kao i ugrađivanje stenta ili premosnice.

No, već je prije 10 godina jedna studija pokazala, koju je vodio dr. Boden, pokazala da stentovi ne sprječavaju srčani udar ili smrt uzrokovanu srčanom bolesti. No, tada se objasnilo da je ateroskleroza bolest u kojoj se neke žile mogu danas začepiti pa ponovno otvoriti stentovima, samo da bi sutra došlo da začepljenja neke druge arterije i posljedično infarkta.

Zato su kardiolozi kao glavni benefit stentova isticali olakšavanje boli u prsima kod pacijenata kojima su blokirane/začepljene arterije. Neki su toliko navikli na tu praksu ugradnje stentova da će teško od toga odustati na temelju jednog istraživanja, Valja istaknuti da tu postoje i pacijenti koji naprosto ne mogu ili ne žele uzimati lijekove koji bi postigli sličan efekt.

No, neki liječnici ipak su promijenili svoje mišljenje. Tako je dr. Nallamothu svojem 54-godišnjem pacijentu, Jimu Stevensonu iz Michigana, ipak sugerirao da ne ugradi stent, premda je već zakazao termin.

- Objasnio sam mu da mu stent nije potreban. On je bio začuđen, ali ja sam se osjećao bolje.

ELIPSO

Izdvajamo