Visoke proljetne temperature, dulji dani i cvjetni miomirisi ovih su dana brojne građane privukli u prirodu. No, u sve bogatijem zelenilu vrebaju krpelji pa valja povećati oprez pri boravku u prirodi.
- Krpelji su prijenosnici opasnih bolesti, a najčešće je riječ o lajmskoj boreliozi i krpeljnom meningoencefalitisu, koje u krajnjem slučaju mogu imati opasne posljedice. No, to nisu jedine bolesti koje ti nametnici mogu prenijeti. Mogu izazvati erlihiozu, tularemiju, babeziozu, rikeciozu i hemoragijsku vrućicu - rekla je epidemiologinja i dermatologinja Vesna Lamer.
U prvoj fazi meningoencefalitisa pojavljuju se simptomi nalik gripi, a kod nekih osoba može prijeći u drugu fazu, koja uključuje visoku temperaturu i glavobolju. Postoji mogućnost da zahvati i središnji živčani sustav, odnosno izazove upalu moždanih ovojnica koju prate jake glavobolje, mučnina, kočenje šije i vrata te fotofobija.
- Meningoencefalitis se može spriječiti preventivnim cijepljenjem koje se preporučuje rizičnim skupinama kao što su planinari, ljudi koji rade u šumi ili svakodnevno borave u blizini šume - objasnila nam je Lamer.
Lajmska borelioza je, pak, infekcija prouzročena ugrizom krpelja. Javlja se crvenilo kože, koje se zatim širi i obično doseže promjer veći od 5 cm. Zaraza se uglavnom uspješno liječi antibioticima, no ponekad može izazvati i dugotrajne simptome. Takvo kronično stanje poznato je kao sindrom lajmske borelioze, a uzrokuje zamor, bol u zglobovima, pa čak i neurološke simptome koji znatno oslabljuju čovjeka.
Kako bismo se zaštitili od krpelja i opasnih bolesti, valja učiniti sve po pitanju prevencije.
- Treba se dobro obući, svakako duge rukave i nogavice, te nositi čizme u koje treba uvući nogavice. Svakako se treba pošpricati repelentima koji u sebi sadrže DEET, odnosno dietiltoluamid supstancu, koja je poznata kao najsnažnija u borbi protiv nametnika. No, ja preporučujem da se repelent pošprica po odjeći, a ne po koži, s obzirom na to da je riječ o kemikalijama - savjetuje epidemiologinja Lamer koja dodaje da se nakon boravka u prirodi odmah treba oprati i dobro pregledati kožu, posebice meke dijelove.
- Ako se tada uoči krpelj, treba ga izvaditi što prije, a svakako u roku od 24 sata jer sve kasnije može biti prekasno, odnosno tada je krpelj već proširio zarazu - objašnjava epidemiologinja i dermatologinja Lamer. Najveću pozornost treba obratiti u šumama i na livadama, gdje postoji mnogo zelenila, grmlja, visokih trava i drveća, no i gradske sredine mogu biti opasne.