Prosječna dob stupanja u prvi seksualni kontakt u Hrvatskoj sve je niža, a to je, prema riječima uglednog hrvatskog ginekologa Dubravka Lepušića, povezano s većim brojem seksualnih partnera tijekom aktivnog spolnog života i povećanim rizikom od spolno prenosivih bolesti.
Naime, procjenjuje se da svake godine od spolno prenosivih bolesti u svijetu oboli više od 400 milijuna odraslih ljudi, a čak se 60 posto spolno prenosivih bolesti i infekcija javlja kod osoba mlađih od 25 godina.
Tko je zakazao?
Ovim činjenicama Lepušić počinje prvu od dvije brošure o spolnom odgoju koje ćemo u srijedu i četvrtak objaviti uz Jutarnji list. Najvažnija je, ističe on, edukacija. Edukacija koja je trebala već biti duboko implementirana u domaće školstvo, ali sustav je, čini se, ponovno negdje zakazao.
O temi spolnog odgoja hrvatsko društvo već godinama raspravlja. Treba li nam ili ne? Međutim, iako je još 2013. godine u školama trebao započeti zdravstveni odgoj u sklopu kojeg je kao četvrti modul trebao biti uveden i spolni odgoj, točnije “Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje”, tu edukaciju ne provode sve škole. Lepušić je, inače, jedan od autora i tog programa.
- Modul je napravljen, formiran i trebao bi se provoditi u školama, no koliko znam, dio škola provodi program, a dio ne - govori Lepušić te dodaje kako našem hrvatskom društvu očajnički nedostaje znanja.
- Nismo izmišljali toplu vodu. Glavna poanta brošura je naglasiti koliko su znanje i spolni odgoj važni, a pritom je sve znanstveno utemeljeno. Zapravo sam prilagodio i pripremio tekstove različitih autora i držao se ključnih tema važnih za našu djecu - objašnjava Lepušić.
Kako je u Švedskoj?
Mnogo toga, kaže, možemo naučiti i od iskusnijih zemalja. Primjerice, Nizozemska i Švedska već imaju uhodani sustav pa zato i bilježe najmanji broj spolno prenosivih bolesti i neželjenih trudnoća.
Unatoč tome što svaki treći srednjoškolac želi seks na jednu večer, mladi ne znaju što učiniti u slučaju da pukne prezervativ, a nisu kvalitetno informirani ni o spolnim bolestima. Ako promatramo hrvatsku mladež, vidljivo je nekoliko trendova iz očiju stručnjaka. Prvi je snižavanje dobi seksualne inicijacije kod oba spola, što podrazumijeva veći broj partnera, drugi trend je porast uporabe kontracepcije, prezervativa, a treći smanjenje broja prekida trudnoća u adolescentskoj dobnoj skupini.
Rizik za djevojke
Osim toga, među domaćim ginekolozima i školskim liječnicima postoji konsenzus o tome da su u adolescentskoj populaciji zdravstveni problemi prouzročeni seksualnim aktivnostima danas češći nego prije.
Prema rezultatima istraživanja Službe za reproduktivno zdravlje Klinike za dječje bolesti u Zagrebu otprije nekoliko godina, kao glavni problemi spolnog i reproduktivnog zdravlja adolescenata navode se neplanirana trudnoća, pobačaj, osobito ilegalni, kontracepcija, spolno prenosive bolesti te spolno nasilje i iskorištavanje.
Nedostatak znanja, nedostupnost kontracepcije, izloženost pritisku i spolnom nasilju stavlja djevojke pod najveći rizik za neplaniranu trudnoću. No, istodobno je društvo postalo tolerantnije prema ponašanju i stavovima pojedinaca i grupa.
- Sve je manje zabrana i mišljenja koja sputavaju mlade i njihovo ponašanje, a ta tolerancija očituje se i u seksualnom životu - zaključuje Lepušić.