Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika ušao je u završnu fazu. Od 29 pristiglih prijava stručni ocjenjivački sud odabrao je deset najboljih.
Ovo su njihove priče.
Na mladima svijet ostaje. Mi smo svoju prvu kozu kupili prije 30 godina, upoznali se s proizvodnjom sira i mlijeka od ovih plemenitih životinja i sljedećih godina smo povećavali broj koza i proizvodnju kuhanog sira. Za njegovu kvalitetu dobili smo sve moguće nagrade na natjecanjima u županiji i došlo je vrijeme da mladi preuzmu posao. Oni sada imaju više mogućnosti, a mi ćemo im pomagati koliko možemo.
Tim nas je riječima na svom lijepo uređenom obiteljskom gospodarstvu u Gradecu Pokupskom pokraj Pisarovine dočekao ne baš tako stari bračni par Grčević, Ivan i Sanja. Roditelji petero djece, od kojih najstarije ima više od 30, a najmlađe je tek krenulo u osnovnu školu, odlučili su 2015. prepisati OPG na snahu Jelenu.
Općinsko priznanje
Zanimljivo, i ona je u Gradec Pokupski došla kao i njezina svekrva Sanja iz Zagreba gdje je prije živjela i radila kao frizerka i pedikerka. Glava obitelji Ivan samo se zagonetno smješka na pitanje kakav to magnet imaju Grčevići da, evo, već drugu generaciju privlače gradske cure i dovode ih na selo.
- Kako sam radila u Zagrebu i puno vremena trošila na odlazak na posao, dala sam otkaz i uključila se u rad na poljoprivredi i proizvodnji sira u našoj mini sirani kozjih sireva. Dosadašnja praksa u proizvodnji sira bila je uspješna jer su naši sirevi dobitnici niza zlatnih plaketa kako na razini Zagrebačke županije tako i na razini cijele Hrvatske. Kako bismo u tome još više napredovali, trudim se što više educirati i sakupljati znanja o proizvodnji sira - kaže Jelena.
Kozje mlijeko koje proizvode nositelj je znaka “Mlijeko hrvatskih farmi”, a dobitnici su i nagrada Općine Pisarovina za doprinos razvoju i podizanju kvalitete stočarske proizvodnje pisarovinskog kraja kroz razvoj kozarstva i proizvodnju sira.
- Uz proizvodnju sira bavimo se i proizvodnjom žitarica te svega što je potrebno za ishranu naših koza. Tom proizvodnjom zatvorili smo ciklus od polja do stola. Kako se nalazimo na području koje obiluje čistim zrakom i netaknutom prirodom uz rijeku Kupu te tridesetak kilometara udaljeni od Zagreba, naši kupci svakodnevno dolaze. Volimo kad nas kupci, turisti, slučajni prolaznici, umirovljenici i djeca posjete na našem gospodarstvu. Uz degustaciju sira, mlijeka i obilazak farme rado im ispričamo sve što ih zanima te odu kući ne samo sa sirom, nego i s osmijehom i lijepo provedenim trenutkom na jednom seoskom imanju. Djeci je to veliko iskustvo jer im omogućimo dodir sa životinjama kojih, na žalost, ima sve manje. Stariji ljudi se posebno vesele jer ne samo što mogu kupiti domaće proizvode, nego ih selo podsjeti na njihovu mladost kada su i oni hranili i vodili brigu o domaćim životinjama. Povratkom gostiju i kupaca, koji su jednom bili i vraćaju se ponovno, znamo da smo na pravom putu s našim planom proširenja - pričaju Sanja i Jelena.
Jelena Grčević s obitelji
Mlada nada
Zbog toga sve češće razmišljaju o investiranju u kušaonicu sira u kojoj bi se mogla održavati i predavanja za studente Veterinarskog fakulteta koji dolaze na praksu na njihovu farmu koza. Već su povukli neke potpore iz programa ruralnog razvoja i kupili utovarivače za gnoj, solarne ploče s bojlerom i rashladne vitrine za sireve.
- Ljudi se žele zdravo i kvalitetno hraniti, a to im mogu pružiti samo mala obiteljska gospodarstva koja svoje proizvode rade sa srcem i prema željama svakog pojedinca. Kako bismo nastavili napredovati u svojem radu jer je potražnja za kozjim mlijekom i sirevima sve veća, željeli bismo povećati broj koza, a zato i kupiti nešto zemlje jer vlastite nemamo dovoljno pa smo prisiljeni dio unajmiti uz naknadu. Nadam se da ću napredovati i dalje raditi te ostvariti svoje planove - ističe Jelena.
Ponosna je i jer je 2016. ispred Zagrebačke županije bila nominirana za “Mladu nadu” i izabrana među prve tri. Uz sadašnjih 45 koza, planiraju proširiti stado jer je potražnja za mlijekom i sirom sve veća. Za to im treba i više hrane, dakle i više zemlje na kojoj bi je proizvodili. Nakon proširenja proizvodnje imat će i mini siranu pa u sve to planiraju investirati iz dobiti i potpora EU, bez kreditnih zaduženja kao dosad.
- Projekt povećanja broja koza i kapaciteta sirane pomaže da imam posao koji volim, posao koji mi omogućuje da radim daleko od gužve i buke, kod kuće gdje mogu biti i radnica i majka svojim sinova od jedne i tri godine, da imam vlastite proizvode za koje mogu jamčiti da su kvalitetni i zdravi. Time svoje kupce činim zadovoljnima pa sam na kraju i ja zadovoljna. U posao je uključena cijela obitelj koja se sastoji od tri generacije, koja odgaja i novi naraštaj da ostane na selu i stvara svoja radna mjesta na svom gospodarstvu - objašnjava nam Jelena dok obilazimo farmu.
Ivan nam pokazuje četverogodišnjeg jarca Sulejmana koji tijekom parenja, uz kratku asistenciju malog Sulejmana, sam obavi taj zahtjevni posao na gotovo svih 35 koza. Godišnja proizvodnja od 60-ak jarića vrlo se brzo rasproda jer je riječ o jarićima od oko osam kilograma koji se prodaju po cijeni od 65 kuna po kilogramu. I oni se, kao i janjci na otocima, prodaju dok još sišu jer je kozje mlijeko još skuplje od ovčjeg. No, prihod od tog mesa čini tek deset posto ukupnih prihoda, mlijeko 20 posto, a sir preostalih 70 posto.
Kozja aroma
Ivan kaže da je na sajmovima velika potražnja za kozjim sirevima i ostalim provodima koji se kupuju i zbog zdravlja i bolesti. Imao je priliku kušati istarske sireve koji zbog drukčije ispaše imaju drukčiji okus. Posebno mu smeta kada se uz kozji sir spominje neugodan miris pa za takve degustatore ima i recept. Umjesto kozjeg mlijeka, na kušanje im da kravlje i oni u pravilu opet kažu kako “to mlijeko ima baš miris kozjeg koji mu smeta”.
Velika je potražnja za sirevima kojima se u njihovoj maloj sirani dodaju začini poput kurkume, paprike, sezama, nevena, koprive i kopra.
Oni su redovito među nagrađivanima na natjecanjima i sajmovima pa se raspitujemo razmišljaju li o kakvom dodatku začina po kojem je poznat njihov zavičaj.
Kako su poznati po mineralnoj vodi Jamnici čija su vrela dva kilometra udaljena od farme, predlažemo im kiseli sir odležan u kupki od jamničke kiselice, ali nismo baš primijetili oduševljenje tim prijedlogom. Hm, kiseli sir, tko zna - možda bi i to netko kupio.