KIP THORNE

JEDAN OD NAJPOZNATIJIH ASTROFIZIČARA DANAŠNJICE ZA JUTARNJI Kako sam dobio okladu protiv moga prijatelja Stephena Hawkinga

Gary Cameron / Suzanne Plunkett / Reuters

Američki magazin Time nazvao ga je “svemirskim vizionarom” te proglasio jednom od 100 najutjecajnijih osoba 2016. godine. Jedan od najpoznatijih astrofizičara današnjice, prof. Kip Thorne (76) s California Institute of Technology (Caltech) ove je godine kolekciji svojih izvanrednih nagrada pridružio i Kavlijevu, koju za otkriće gravitacijskih valova dijeli s Ronaldom Dreverom i Reinerom Weissom.

Otkriće gravitacijskih valova jedno je od najvećih znanstvenih postignuća 2016. godine. Veliki međunarodni tim znanstvenika okupljenih na milijardu dolara vrijednom projektu LIGO (Laser Interferometar Gravitational-Wave Observatory) u veljači je potvrdio postojanje gravitacijskih valova koje je prije 100 godina predvidio Albert Einstein. Gravitacijski su valovi putujuće deformacije prostor-vremena. Kao što kamen bačen u vodu uzrokuje deformaciju na površini vode koja putuje, tako i gibajuće mase u svemiru mogu prouzročiti valove u gravitaciji. Tako su znanstvenici projekta LIGO detektirali povijesni signal koji je bio rezultat sudara dviju crnih rupa, udaljenih 1,3 milijarde svjetlosnih godina od nas, od kojih svaka ima oko 30 puta veću masu od Sunca. O svojem radu, koji je poslužio kao teorijska osnova za projekt LIGO, Kip Thorne je govorio na predavanju na Sveučilištu Oslo.

Aspekti svemira

Zašto je otkriće gravitacijskih valova tako važno za znanost i našu civilizaciju, upitala sam Thornea nakon predavanja.

- Važno je jer nam pokazuje aspekte svemira koje ne vidimo ni na koji drugi način, one aspekte koje nismo znali prije toga. Sudar tih dviju crnih rupa je dobar primjer: to nikada nije viđeno nijednom drugom metodom. Pokazalo nam je kako se prostor i vrijeme ponašaju u svemiru i to je silno uzbudljivo. Kad se naši nasljednici jednog dana budu osvrtali na naše doba u povijesti, mislim da će o tome razmišljati kao o velikom poklonu u razumijevanju svemira koji smo im ostavili. Dakle, otkriće gravitacijskih valova je poklon koji ostavljamo generacijama koje dolaze - rekao je Thorne.

Zanimalo me ima li otkriće gravitacijskih valova neke praktične implikacije.

- Moj kolega Rainer Weiss je bolji za odgovore na takva pitanja. Budući da je za ovakvo otkriće bila nužna kompleksna tehnologija, bilo je potrebno razviti nove tehnike. Sada će te tehnologije naći svoju primjenu i u drugim područjima. No, kad bismo se vratili 100 godina unatrag i vidjeli što je radio Einstein, spoznali bismo da to dugi niz godina nije imalo nikakve praktične implikacije. No, njegov rad bio je osnova za lasere koji se sada koriste i u supermarketima za skeniranje namirnica - odgovorio je Thorne.

Rođen je 1940. godine u saveznoj državi Utah, u mormonskoj obitelji sveučilišnih profesora. Diplomirao je fiziku na Caltechu, a doktorirao na Princetonu, gdje je zatim dvije godine bio na postdoktoratu. No, onda se vratio na Caltech, gdje je i danas profesor. Kip Thorne svoju je znanstvenu karijeru posvetio teorijskim istraživanjima gravitacije, a za svoje radove dobio je i niz priznanja, uključujući Lilienfeld Prize, Zlatnu medalju Nielsa Bohra, Gruberovu nagradu u kozmologiji i druge. Istaknuo je kako Kavlijeva nagrada za astrofiziku za njega ima posebno značenje.

- Osobno sam poznavao Freda Kavlija: bio je moj dobar prijatelj i jako sam ga cijenio. Drugo, moji kolege i ja smo izabrani procesom selekcije, što visoko cijenim. Kavlijeva nagrada velika je čast, no važno je reći da smo mi samo simboli, bolje rečeno ikone velikog projekta koji uključuje više od 1000 ljudi. Do otkrića gravitacijskih valova nikad ne bismo bismo mogli doći sami - naglasio je Thorne. Svečano odjeven, izgledao je potpuno drukčije nego na fotografijama u medijima na kojima je često u havajskoj košulji i s kaubojskim šeširom. Kako smo u kuloarima čuli da se Thorne spominje i kao potencijalni ovogodišnji dobitnik Nobela za fiziku, kolega Martin De Ambrosio upitao ga je da usporedi Kavlijevu i Nobelovu nagradu. - Mislim da su takve nagrade važne za određeno znanstveno polje i za cijeli tim koji je sudjelovao u otkriću. S druge strane, nagrade poput Kavlijeve i Nobelove su važne jer pomažu u javnoj predodžbi znanstvenih istraživanja. Ljudi postaju svjesni kako su neka znanstvena istraživanja jako uzbudljiva, kao, primjerice, otkriće mikroskopa atomskih sila (AFM) ili neuroplastičnosti mozga, što slavimo ovdje - rekao je Thorne, koji je izvrstan popularizator znanosti.

Rad na filmu

Prema mišljenju mnogih, Thorne je autor najbolje popularne knjige o tematici crnih rupa, crvotočina i vremeplova “Crne rupe i vremenska izobličenja - Einsteinova neviđena ostavština”. Nadalje, Thorne je bio je znanstveni savjetnik Christopheru Nolanu tijekom snimanja hollywoodskog blockbustera “Interstellar”. Prošle je godine o tome objavio i popularnoznanstvenu knjigu “Znanost o Interstellaru”.

Najveći izazovi

- Moj rad na ‘Interstelaru’ počeo je ‘filmskim tritmentom’, bazičnom pričom na osam stranica koju sam 2006. godine napisao s mojom prijateljicom Lindom Obst, vrlo uspješnom TV producenticom. Inicijalno je film trebao režirati Steven Spielberg, no kako je projekt sazrijevao njega je zamijenio Christopher Nolan. Zajedno s bratom Jonathanom, Christopher Nolan je zatim radio i na scenariju. Braća Nolan su promijenila našu početnu priču, ali je znanstvena vizija ostala Lindina i moja. Mi smo željeli da taj film ljudima u cijelom svijetu bude inspiracija za znanost. Mislim da smo u tome uspjeli - ispričao je Nolan.

Upitala sam ga o njegovu prijateljstvu sa slavnim Stephenom Hawkingom. Naime, u Oscarom nagrađenom filmu “Teorija svega” o Hawkingovu životu pojavljuje se i Kip Thorne (glumi ga Enzo Clienti), koji se sa svojim genijalnim prijateljem kladi oko binarnog zvjezdanog sustava (Cygnus X-1 i HDE 226868). Hawking je tvrdio da Cygnus X-1 nije crna rupa, a Thorne suprotno. Naposljetku je Hawking izgubio okladu te morao Thorneu platiti jednogodišnju pretplatu na pornografski časopis Penthouse.

- Steven i ja smo prijatelji još od 1965. godine. Mi smo bliski osobni prijatelji, ali nikad nismo zajedno radili ili surađivali na nekom znanstvenom projektu. Mnogo smo raspravljali o znanosti, često se nismo slagali, a ponekad smo se kladili. Sada Steven, Linda Obst i ja surađujemo na jednom novom hollywoodskom znanstveno-fantastičnom filmu. Mogu vam samo otkriti da će to biti vrlo različita priča i drukčija znanost od one u ‘Interstellaru’; također je znanstveno-fantasični, ali druga vrsta znanosti od one zastupljene u ‘Interstelaru’ - ispričao je Kip Thorne.

Mojega kolegu Wolfganga Goedea zanimalo je čine li duboka fundamentalna otkrića znanstvenike više religioznima ili ateistima.

- Različiti ljudi reagiraju na različit način. Alan Sandage, jedan od najdominantnijih kozmolologa 1950-ih godina, postao je tijekom istraživanja svemira religiozniji te je naposljetku bio posvećeni katolik. U mojem slučaju, mogu reći da sam izgubio bilo kakav interes za religiju. Nikad nisam bio religiozan jer mislim da znanost mnogo preciznije objašnjava svijet - naglasio je Kip Thorne.

Naposljetku, upitala sam ga što smatra najvećim izazovom za našu civilizaciju.

- Suočavamo se s mnogo izazova. U ovom trenutku, kao najveći izazovi čine mi se problemi izbjeglica, terorizam, ali i klimatske promjene. Suočavanje s tim problemima je važno i za generacije koje dolaze. No, mislim da znanost korištena na mudar način može biti oružje za rješavanje ovih problema. Važno je i da široka javnost bolje razumije znanost kako bi bila sposobna shvatiti koja su nam ograničenja - zaključio je Kip Thorne.

ELIPSO

Izdvajamo