ŠTO NAKON ZADARSKOG POTOPA?

UGLEDNI KLIMATOLOZI 'Moramo se prilagoditi, u bližoj budućnosti stižu velike promjene. Evo što nas čeka kada je riječ o temperaturama i oborinama'

Goran Mehkek / CROPIX

Stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu Lidija Srnec, Ivan Güttler i Ksenija Cindrić Kalin

 

U ponedjeljak ujutro sve su hrvatske televizijske postaje i portali prikazali dramatične slike s Floride kojom je pustošio uragan Irma. Nekoliko sati kasnije prizori u Zadru bili su nalik onima iz Miamija: poplavljena Opća bolnica, škole, vrtići, trgovine i obiteljske kuće, a ulice grada pretvorene u bujicu. Kao da je Irma odjednom skrenula s drugog kraja svijeta. No, bila je to ciklona Gracia uslijed koje je u kratkom vremenu u Zadru palo 305,2 mm kiše. Pritom su se do dolaska ciklone Zadar, kao i ostatak Dalmacije, suočavali s ekstremnim vrućinama i sušom koja je pogodovala brojnim požarima. No, žestoke su vrućine ovog ljeta zabilježene u cijeloj Hrvatskoj u kojoj su se tijekom tri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) jedan za drugim redali toplinski valovi.

- Ova godina će se u Hrvatskoj zasigurno pamtiti po ekstremno toplom i ekstremno sušnom ljetu, osobito na području Jadrana. U svim ljetnim mjesecima prevladali su vrlo sušni uvjeti popraćeni ekstremno visokim temperaturama. Stoga i ne čudi da je u pojedinim županijama već proglašeno stanje elementarne nepogode od suše. Uz jak vjetar, takvi uvjeti pogodovali su razvoju i širenju velikog broja požara na jadranskoj obali. Na kraju, ekstremno velike količine oborine zabilježene su na zadarskom području gdje je 11. i 12. rujna izmjerena trostruko veća količina oborine od rujanskog prosjeka. Zabilježena šestosatna količina oborine od 265 mm na postaji Zadar aerodrom može se očekivati prosječno jednom u više od 100 godina - rekla je mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin, voditeljica Odjela za klimatološka istraživanja i biometeorologiju u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ). Naša sugovornica istaknula je kako će 2017. biti zabilježena kao godina meteoroloških i klimatskih ekstrema.

Hladnoća, oluje...

- Sam početak godine obilježilo je hladno vrijeme, osobito na dalmatinskom području gdje je zadovoljen klimatološki kriterij hladnog vala. Pritom je srednja dnevna temperatura zraka bila u Dalmaciji do četiri Celzijeva stupnja niža od prosječne siječanjske vrijednosti. Vrlo hladne prilike zabilježene su i u istočnoj Hrvatskoj, gdje je došlo do zaleđivanja rijeka. Osim toga, olujni udari vjetra na Jadranu lomili su fasade, došlo je do prekida prometa prema otocima i sličnih problema. Također, istaknula bih i ožujak koji je bio vrlo topao u cijeloj Hrvatskoj, popraćen vrlo sušnim prilikama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a na zagrebačkom području je bilo i ekstremno sušno - dodala je Ksenija Cindrić Kalin.

Učestali ekstremni vremenski događaji u Hrvatskoj dio su globalnog trenda koji se povezuje s globalnim zagrijavanjem. Podsjetimo, u proteklih stotinjak godina globalna temperatura zraka narasla je za oko 0,8 Celzijevih stupnjeva, a glavnina tog porasta, čak 0,6 Celzijevih stupnjeva zabilježena je nakon 1950. godine.

Kriva strana blokade

- Toplinski valovi i suša očigledan su pokazatelj klimatskih promjena. Ako se srednja temperatura Zemlje povećava, tada uobičajena topla razdoblja postaju višestruko izraženija i duža. Dokazivo jednostavnom matematikom. Ili, drugim riječima, ako zatitrate punu čašu, ona će se puno prije proliti nego poluprazna - rekao je nedavno za Jutarnji list dr. Ivica Vilibić, klimatolog iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

- Osim porasta srednje temperature zraka, i razdioba ekstremnih događaja se mijenja, i to u korist tzv. blokirajućih atmosferskih situacija, u kojima se zaustavljaju planetarni valovi koji oblikuju vrijeme u umjerenim zemljopisnim širinama. Pa, ako se nađete na ‘krivoj’ strani blokade, dobijete ili ekstremne toplinske valove ljeti ili valove hladnoće zimi. To se već sad događa, tako govore mjerenja, a u budućnosti će biti još više izraženo. Naročito u ‘putinovsko-trumpovskom svijetu fosilnih goriva’, za koji se samo možemo nadati da se neće ostvariti - istaknuo je Vilibić.

U svakom slučaju, analize pokazuju porast broja ekstremnih vremenskih događaja u svijetu, od kojih mnogi završavaju kobnim posljedicama. Neki od najdrastičnijih primjera takvih ekstremnih događaja su suša u Kaliforniji 2016. godine, poplave u Pakistanu 2010. godine te toplinski valovi u Rusiji 2010. godine, kada je umrlo 50.000 ljudi, te 2003. godine u Europi, što je rezultiralo smrću 30.000 ljudi. Prema podacima Međunarodne strategije UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNISDR) između 2005. i 2014. godine u prosjeku je godišnje zabilježeno 335 katastrofa povezanih s vremenom, što je za 14 posto više nego u razdoblju između 2005. i 2014. godine te dvostruko više nego u razdoblju između 1985. i 1994. godine. Nadalje, UN navodi kako je u posljednjih 20 godina od posljedica ekstremnih vremenskih događaja umrlo 600.000 ljudi, odnosno 30.000 godišnje.

- Svjetska meteorološka organizacija je već 2013. godine proglasila prvu dekadu ovog stoljeća dekadom klimatskih ekstrema, uključujući pojave ekstremnih toplih valova, poplava, suša i oluja diljem svijeta. Prvoj dekadi ekstrema zasigurno će se pridružiti i druga. U Hrvatskoj je svaka godina od 2000. godine, osim 2005., bila toplija od prosjeka. Zadnjih 15-16 godina svjedočimo sve češćim toplinskim valovima i sušama, ali i ekstremnim količinama oborine - rekla je Ksenija Cindrić Kalin. Istaknula je kako je kod nas od početka 20. stoljeća do danas, osam od 10 najtoplijih godina zabilježeno u 21. stoljeću.

- U kontinentalnoj Hrvatskoj ističu se 2000., 2014. i 2015. kao tri najtoplije godine kada su temperaturne anomalije iznosile od 1,8 do 2,2 Celzijeva stupnja. Gledamo li na sezonskoj skali, najtoplija ljeta su i dalje ona iz 2003. ili 2012., a 2015. se također ubraja među pet najtoplijih godina od početka prošlog stoljeća. U Hrvatskoj je najtoplija zima bila 2014. godine kad su srednje temperature zraka bile 2,5 do gotovo 5 Celzijevih stupnjeva više od prosječnih vrijednosti iz referentnog klimatološkog razdoblja 1961-1990. godine. Najhladnije zime su, pak, zabilježene uglavnom u prvoj polovici 20. stoljeća - ustvrdila je Ksenija Cindić Kalin.

Klimatološke analize DHMZ-ovih stručnjaka ukazuju kako se u našoj zemlji smanjuje broj hladnih ekstrema (što ne znači da se neće događati), dok se istodobno povećava broj toplih ekstrema.

Toplinski valovi

- Na primjer, na zagrebačkom području su do 1960. godine zabilježena 43 hladna vala, a nakon toga svega 18. Obrnuto je s toplinskim valovima: prije 1960-ih zabilježeno je 28 toplih valova, a nakon toga 41, od toga 35 nakon 1990-ih. Ovo je ljeto DHMZ u osam navrata izdavao upozorenje na umjerenu do visoku opasnost od toplinskih valova. Verifikacija tih upozorenja i trajanje toplinskih valova tek treba uslijediti, nakon čega se može napraviti i analiza učestalosti u nizu do sada opaženih toplinskih valova - naglasila je Ksenija Cindić Kalin.

Klimatski modeli

Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prognozira u 21. stoljeću rast globalne temperature između 1,5 i 4,5 Celzijevih stupnjeva ovisno o koncentracijama stakleničkih plinova. Simulacije za Hrvatsku pokazuju rast temperature, ali to zagrijavanje neće biti jednoliko.

- U zadnjih 15 godina u DHMZ-u intenzivno koristimo regionalne klimatske modele. Oni za bliže razdoblje te uz scenarije smanjenja porasta koncentracije stakleničkih plinova, pokazuju vrlo izvjesne promjene na području Hrvatske reda od jednog Celzijevog stupnja. No, s približavanjem kraja 21. stoljeća i uz najpesimističnije scenarije, promjene u temperaturi zraka mogu biti i preko 6 Celzijevih stupnjeva ljeti. Naravno, tu Hrvatska nije izolirana i dijelit će budućnost s ostalim susjedima - objasnio je dr. sc. Ivan Güttler, viši stručni savjetnik u DHMZ-u. On se osvrnuo i na trend ekstremnih vremenskih događaja u našoj zemlji u budućnosti.

- Klimatski modeli vrlo jasno ukazuju na povećanje broja, trajanja i intenziteta događaja s visokim temperaturama na području čitave Hrvatske. Istovremeno, suprotan trend očekuje se za ekstremne događaje vezane za niske temperature zraka. Ove promjene se očekuju u bližoj budućnosti neovisno o pretpostavkama osnovnih scenarija emisija i koncentracija stakleničkih plinova - rekao je Güttler te istaknuo kako je oko oborinskih ekstremnih događaja ili izostanka oborina puno više nepoznanica.

- Potreban nam je daljnji razvoj klimatskih modela kako bismo dobili preciznije procjene. Ipak, već i u ovoj fazi razvoja, klimatski modeli ukazuju na povećane količine oborina u zimskim mjesecima i manje količine tijekom ljeta za razdoblja u drugoj polovici 21. stoljeća. Za bliža razdoblja i scenarije s manjim porastom koncentracija stakleničkih plinova, promjene u količini oborine su do deset posto. Za daljnja razdoblja te uz pretpostavku trenutnih trendova povećanja koncentracija stakleničkih plinova, promjene u količini oborine mogu ići i preko 20 posto - istaknuo je Güttler.

Dramatični vremenski događaji poput “općeg potopa” u Zadru otvorili su i niz pitanja oko toga možemo li u budućnosti spremnije dočekati nadolazeće vremenske katastrofe. Iz DHMZ-a poručuju kako su u Hrvatskoj trenutno dva važna dokumenta po pitanju klimatskih promjena.

- Prvi, Strategija niskougljičnog razvoja RH predlaže mjere na koji način gospodarske i ostale aktivnosti u našoj zemlji mogu pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih aktivnosti u razdoblju do 2030. godine. Drugi dokument, Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, predložit će primjenu mjera kojima će se naše društvo učiniti spremnijim na klimatske promjene koje nas uz određenu vjerojatnost očekuju do 2040. godine - objasnila je mr. sc. Lidija Srnec, viša stručna savjetnica u DHMZ-u.

Ekstremne situacije

- Oba dokumenta su rezultat rada velikog broja stručnjaka različitih profila, no u njihovom donošenju i raspravama je privučena pažnja i šire javnosti. Konačnu verziju Strategije prilagodbe klimatskim promjenama još očekujemo, no mjere će uključivati aktivnosti u poljoprivredi, zaštiti bioraznolikosti, ribarstvu, ljudskom zdravlju i turizmu, energetici, itd. Također je u pripremi izrada nacrta Akcijskog plana zaštite od vrućina za Hrvatsku. Iako je Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine već nekoliko godina u primjeni, Akcijskim bi se planom na državom nivou definirale mjere i postupci u situacijama sa sve češćim ekstremnim toplinskim situacijama - zaključila je Lidija Srnec.

ELIPSO

Izdvajamo