Kako bi hrvatskog znanstvenika Nenada Bana preoteli Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyu, na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH) u Zürichu 2000. godine morali su promijeniti zakon. Prema dotadašnjim pravilima, poziciju docenta na ETH-u, “tvornici” nobelovaca gdje su, među ostalim, radili Einstein, Ružička i Prelog, nije mogao dobiti znanstvenik mlađi od 35 godina. A Ban je u to doba imao svega 33 godine. Stoga su na ETH-u promijenili zakon, što je otvorilo put ne samo za Bana nego i za ostale vrhunske mlade ljude, mahom strance.
- Na ETH-u je posve uobičajena komunikacija na engleskom jer tamo radi oko 60 posto stranaca. Znanstvene pozicije u Švicarskoj otvorene su istraživačima iz cijelog svijeta, a ETH uvijek bira najbolje osobe bez obzira na to odakle dolaze - rekao mi je nedavno Nenad Ban.
Kako bez domovnice?
S druge strane, kada je 2010. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu raspisan natječaj za profesorsko mjesto, na njega se javio niz odličnih fizičara iz cijelog svijeta. Bilo je to veliko iznenađenje jer je natječaj bio raspisan na hrvatskom jeziku, no onda se ispostavilo da jedan američki server prevodi sve takve natječaje u svijetu na engleski. Iako su na Fizičkom odsjeku željeli izabrati najboljeg kandidata, ubrzo su se ispriječile brojne administrativne prepreke. Među ostalim, od kandidata se tražila domovnica.
U međuvremenu, Hrvatska je ušla u EU pa domovnica više nije prepreka kako bi se na našim fakultetima i znanstvenim institutima trajno ili na znanstvenim pojektima angažirali izvrsni strani znanstvenici.
- Mislim da u našem društvu, posebice u akademskoj zajednici treba sazreti svijest da budemo otvoreni prema svijetu i da privlačimo kvalitetne ljude izvana - ističe prof. Hrvoje Buljan, pročelnik Fizičkog odsjeka PMF-a na kojem trenutno radi osam stranih znanstvenika.
Studije o mobilnosti u znanosti u svijetu pokazuju da znanstveno-tehnološke velesile, koje su istodobno i gospodarski divovi, zapošljavaju veliki broj stranih znanstvenika. Prednjači Švicarska, koja ima čak 57 posto stranih znanstvenika, a slijede je Kanada (47 posto), Australija (45 posto), SAD i Švedska (38 posto) te Velika Britanija (33 posto). Na začelju su Italija s tri posto te Indija s jedan posto stranih znanstvenika, dok Hrvatska nije bila obuhvaćena istraživanjem. Iako nema službenu bazu, Agencija za mobilnost i programe EU navodi da je prema listi za ugošćivanje stranih istraživača (odobrenje za to izdaje Ministarstvo znanosti) u našoj zemlji od 2009. godine djelovalo 112 stranih istraživača.
- Neosporna činjenica jest: što je neka zemlja ili znanstvena institucija blagonaklonija u angažiranju najboljih znanstvenika, bez obzira na to otkud su, to su bolji znanost i tehnologija. Kad se, primjerice, pogleda postotak stranaca u top 20 institucija na Šangajskoj listu najboljih znanstvenika, dođe se do spoznaje da na njima radi oko 50 posto stranih znanstvenika - kaže Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu.
Istaknuo je da sada na Ruđeru rade 23 stranca, od kojih je osam stalno zaposlenih, među kojima i talijanski fizičar dr. Fabrizio Nesti (49). Rođen i odrastao u Toskani, gdje je diplomirao na Sveučilištu Pisa, a doktorirao na Međunarodnoj školi za napredni studij (SISSA) u Trstu, Fabrizio Nesti nedavno je Ruđeru donio milijun eura vrijedan projekt RBI-T-WINNING. Taj projekt, prvi koji je u sklopu programa OBZOR 2020 u Hrvatsku donio neki stranac, omogućit će Zavodu za teorijsku fiziku, gdje Nesti radi, da poveća kapacitete svojih istraživanja.
Jačanje atraktivnosti
- Hrvatska je znanost podfinancirana u odnosu na mnoge europske znanosti, čak i kada to usporedimo s cijenom života. Stoga nam se učestalo događa da dobri strani kandidati odbiju ponudu kad shvate kolika će im biti plaća i financiranje istraživanja. Ideja našeg europskog T-WINNING projekta je bila da pojačamo financijsku potporu svim znanstvenicima u našem Zavodu. To će dovesti do jačanja atraktivnosti našeg Zavoda, ali i Instituta i Hrvatske - pojasnio je dr. Nesti i istaknuo da Zavod za teorijsku fiziku već sada ima 20 posto stranih znanstvenika.
Percepcija stranaca
- Mislim da bi se percepcija stranaca, odnosno nehrvata u hrvatskoj znanosti trebala promijeniti: na njih bi se trebalo gledati kao na znanstvene Hrvate koji pomažu našoj znanosti. Primjerice, dok sam radila na Institutu Max Planck za astronomiju ili na Caltechu, nisu me percipirali kao strankinju jer sam pridonosila tim institucijama - kaže dr. Vernesa Smolčić, izvanredna profesorica na Fizičkom odsjeku PMF-a. Ova mlada astrofizičarka 2013., nakon 10 godina znanstvenog usavršavanja u Njemačkoj i SAD-u, vratila se u Zagreb. U ljeto 2013. Vernesa Smolčić postala je prva znanstvenica u Hrvatskoj koja je dobila sredstva Europskog istraživačkog vijeća (ERC) namijenjena istraživačima početnicima. Zahvaljujući 1,5 milijun eura ERC-ovih sredstava za istraživanja zvijezda i crnih rupa te dva manja projekta, dr. Smolčić formirala je međunarodnu grupu istraživača. - U mojoj grupi su četiri postdoktoranda izvana: Australka, Finac, Ukrajinka i Talijan te tri doktoranda Hrvata, dok četvrtog zapošljavamo. Za svako postdoktorsko mjesto javilo mi se desetak kandidata pa sam mogla izabrati najbolje suradnike. Iako sam se bojala kako će se moji postdoktorandi snaći u našoj sredini koja nije internacionalizirana kao na Zapadu, svi oni su jako zadovoljni - pojasnila je Vernesa Smolčić.
Ona je zajedno s Ruđerovim povratnicama dr. Ivom Tolić i dr. Anom Sunčanom Smith, koje su također dobile prestižne ERC-ove projekte, jedan od malobrojnih primjera brain gaina (priljev mozgova) u Hrvatskoj. - Da bi Hrvatska mogla imati značajniji brain gain, našim povratnicima mora se omogućiti da rade znanost kao da su ostali vani. Primjerice, na mome području to znači da povratnik mora dobiti adekvatan prostor za laboratorij, pristojan start-up paket, mogućnost natjecanja za projekte, domaće i međunarodne, mogućnost zapošljavanja odličnih studenata i, naravno, da u blizini postoji dovoljan broj izvrsnih kolega iz istog ili sličnog područja - rekla je dr. Iva Tolić. Ona se 2014. godine vratila na Ruđer, a prošle je godine dobila ERC-ov projekt vrijedan više od dva milijuna eura za istraživanja diobe stanice.
Dr. Ana Sunčana Smith, koja je prošle godine na Ruđer donijela 1,5 milijuna eura vrijedan ERC-ov projekt, najvažnijim čimbenicima smatra strukturnu, pravnu i financijsku stabilnost znanstvenog i visokoobrazovnog sustava, te političku volja da se znanost podigne na konkurentnu razinu.
- Samo će tada naša sveučilišta i instituti moći razviti politiku zapošljavanja, koja se, pak, mora voditi isključivo znanstvenom izvrsnošću. To je nužan uvjet za podizanje kvalitete, brain gain, ali i za zaustavljanje brain draina, koji je posebice u populaciji sa završenim fakultetima poprimio nekontrolirane razmjere - rekla je dr. Ana Sunčana Smith. - Najbolji mladi ljudi žele se usavršavati kod izvrsnih voditelja na renomiranim institucijama. Cilj svakog naprednog društva je omogućiti takav razvoj jer ti ljudi i njihov rad pridonose obrazovnom, tehnološkom i civilizacijskom napretku cijele zemlje. Nužno je da i naš sustav, osim deklarativno, prepozna tu potrebu. Primjerice, trebali bismo pojačati programe za povratak seniornih znanstvenika i koji moraju biti prilagođeni specifičnim hrvatskim uvjetima, te uspostaviti sustav za postdoktorsko usavršavanje - istaknula je dr. Smith.
Privlačenje talenata
Iako se naša zemlja već desetljećima suočava s brain drainom (odljevom mozgova), o tom velikom problemu nema mnogo istraživanja, posebice ne novijeg datuma. Studija Svjetske banke iz 2007. godine sugerira da je sa stopom odljeva od 29,4 posto Hrvatska prva po odlasku visokoobrazovanih ljudi u Europi. Ulazak naše zemlje u EU te višegodišnja gospodarska kriza samo su pospješili taj trend, o čemu se gotovo svakodnevno ispisuju novinski članci. No, sa sličnim se problemom zadnjih godina bore i mnoge zemlje istočne, ali i južne Europe, poput Italije i Španjolske. “Odljev mozgova kao posljedica otvorenog tržišta rada dobro je poznata briga nerazvijenih zemalja, ali utječe i na zemlje južne Europe. U zemljama pogođenim odljevom mozgova to stvara protekcionizam jer one onda postaju zabrinute kako da zadrže svoje talente (vlastite državljane) umjesto da razmišljaju o privlačenju talenata, osoba koje nisu državljani”, piše u članku “Brain drain/brain gain (with a focus on Spain)” objavljenom u magazinu Biofisica dr. Jesus Salgado sa Sveučilišta Valencia. Glavna teza toga Salgadova članka jest da zemlje koje sada pritišće brain drain moraju povećati mogućnosti, otvorenost i fleksibilnost u privlačenju izvrsnih stranih znanstvenika jer će tako otvoriti put i povratku svojih najboljih znanstvenika iz inozemstva.
- Ako želite zadržati naše najbolje i ako želite da se naši najbolji znanstvenici vrate, morate stvoriti najbolje uvjete za rad. Nitko neće ostati samo zato što mu je Hrvatska domovina. Ako ih pokušate limitirati nekim zakonskim obavezama i pravnim ograničenjima, oni će pobjeći i sigurno se neće vratiti - smatra Tome Antičić. Ističe izvrsnost, mobilnost i fleksibilnost kao temeljna načela na kojima se znanost razvija na Zapadu. - Primjerice, na Cambridgeu je svejedno je li onaj tko je dobio projekt Englez, Škot, Rus ili Nigerijac. Imaš projekt, ti si prioritet. Taj stav je dobar i za znanost i za gospodarstvo. U Hrvatskoj toga nema: ovdje vlada uravnilovka, a naša je akademska zajednica zatvorena - istaknuo je Antičić.
‘Hrvatska je gubitnik’
Da je manjak mobilnosti, odnosno cirkulacije ljudi, velika boljka hrvatskog znanstvenog sustava, smatra i dr. Paul Stubbs, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta te član Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Porijelom Britanac, Paul Stubbs od 1993. godine živi u Hrvatskoj i dobro je upućen u stanje u našoj akademskoj zajednici, posebice u društvenim znanostima. - U Velikoj Britaniji nije moguće da na jednom radnom mjestu ostaneš cijeli radni vijek. I britanski znanstvenici u velikom broju odlaze raditi u druge zemlje, no istodobno su britanske institucije otvorene strancima. Tako se postižu mobilnost i cirkuliranje ljudi. Kad nema mobilnosti i cirkularnosti, postoje samo dobitnici i gubitnici. A Hrvatska je sada gubitnik jer ljudi samo odlaze - rekao je Stubbs koji kao veliki problem ističe i zatvorenost hrvatskog znanstvenog sustava. - Prema nacrtu novog Pravilnika o izboru u znanstvena zvanja, svaki ekonomist će za napredak u više zvanje morati imati dva rada na hrvatskom. To će odbiti izvrsne društvene znanstvenike iz inozemstva koji su zaintereisrani doći raditi ovdje kako bi proučavali Hrvatsku kao postkomunističku i tranzicijsku zemlju - naglasio je Stubbs.
Da vrata naših znanstvenih institucija moraju biti širom otvorena stranim znanstvenicima, smatra i Iva Tolić.
- Mobilnost je ključna, naši znanstvenici trebaju ići van, a stranci trebaju dolaziti k nama. To je važno za razmjenu ideja, ali i kako bi najbolji ljudi dobili radna mjesta i projekte - rekla je Iva Tolić koja zasad u grupi nema strane znanstvenike. - Tek sam se nedavno preselila na Ruđer, a ozbiljnim i ambicioznim stranim znanstvenicima to je riskantna situacija. Nakon što objavimo nekoliko članaka koji će u cijelosti biti napravljeni na Ruđeru, potrudit ću se privući izvrsne strance u grupu - naglasila je Iva Tolić.
Hrvoje Buljan ističe da je jako važno stvoriti sredinu koja privlači izvrsne ljude, bez obzira na to odakle su.
- Nama je bilo jako važno da se Vernesa na Fizičkom odjelu osjeća sretno i zadovoljno, ali i da se vidi da okolina cijeni što se vratila, donijela novac i dovela ljude te sada radi s nama. Tako se stvara pozitivna atmosfera privlačenja dobrih znanstvenika. Naime, kvalitetni ljudi žele doći na institucije na kojima će biti okruženi izvrsnim znanstvenicima.