U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) bili su neugodno iznenađeni kad su vidjeli novi Pravilnik o mjerilima i načinu za određivanje cijena lijekova na veliko. Novi Pravilnik objavljen je 1. srpnja u Narodnim novinama, a priredilo ga je Ministarstvo zdravlja.
- Stručne službe HZZO-a proučile su novi Pravilnik i s obzirom na to da u njemu ima puno nejasnoća, od Ministarstva zdravlja zatražili smo službeno tumačenje tog propisa - rekao nam je ravnatelj HZZO-a Siniša Varga.
Nejasno im je prije svega zašto je Ministarstvo zdravlja promijenilo način izračuna nabavne cijene lijekova. Prema procjeni HZZO-a, njihov godišnji trošak za kupnju lijekova zbog novog Pravilnika povećat će se za 700 milijuna kuna.
- To je nemoguće! Cilj novog Pravilnika je da se trošak smanji - prva je reakcija ministra zdravlja Rajka Ostojića. Nabavna cijena lijekova na veliko određuje se tako da se prvo uzme prosječna cijena u tri referentne zemlje.
Po starom Pravilniku, referentne zemlje za izračun cijena lijekova bile su Italija, Francuska i Slovenija. Novi Pravilnik kaže da su referentne zemlje sada Italija, Slovenija i Češka.
Nakon što bi se utvrdila prosječna cijena nekog lijeka u referentnim zemljama, po starom Pravilniku nabavna cijena bila je 90 posto od prosječne za originalne lijekove i 65 posto od prosječne za generičke lijekove. Novi Pravilnik, međutim, kaže da se sada kao nabavna cijena uzima 100 posto prosječne u referentnim zemljama i za originalne i za generičke lijekove.
- Primjenom novog Pravilnika uštedjet ćemo oko 300 milijuna kuna - kaže pomoćnik ministra zdravlja Luka Vončina. Kako će se uštedjeti ako će sada nabavna cijena biti 100 posto od prosječne u referentnim zemljama, a do sada je bila 90 posto, odnosno 65 posto, pitamo pomoćnika ministra.
Vončina ima objašnjenje. Prvo, lijekovi u Češkoj su jeftiniji nego u Francuskoj, pa će u startu biti manja prosječna referentna cijena.
- Osim toga, stari Pravilnik nikada nije do kraja primijenjen, nismo mogli postići propisane cijene. Farmaceutske tvrtke do sada su masovno odbijale smanjiti nabavnu cijenu u skladu s Pravilnikom jer bi u tom slučaju isto morale učiniti i u drugim zemljama. Sada će morati prihvatiti referentnu cijenu jer se radi o 100 posto prosjeka. U pripremi novog Pravilnika sudjelovali su predstavnici farmaceutske industrije, a pozitivno mišljenje dala je i Europska komisija - kaže Vončina.
U situaciji kada Vlada sa 3,3 milijarde kuna mora sanirati dugove zdravstva, dvojako tumačenje novog Pravilnika izaziva pomutnju i otvara pitanje: što se krije iza takve odluke?
Čini se da u zdravstvu puno stvari ne funkcionira kako bi trebalo jer između Ministarstva zdravlja i HZZO-a nema suradnje. Vidjelo se to već i na konstituirajućem sastanku Vladina Koordinacijskog tijela za praćenje provedbe sanacije zdravstvenih ustanova održanom 20. svibnja.
Na tom je sastanku ravnatelj HZZO-a otvorio pitanje zašto još nije napravljena zajednička nabava lijekova, za koju je bio zadužen KBC Zagreb?
Objedinjavanje nabave projekt je ministra Ostojića s kojim je krenuo još lani. Kako ministar zdravlja ima velik utjecaj na KBC Zagreb, očekivalo se da će ta bolnica među prvima obaviti svoj dio posla.
I ministar financija Slavko Linić bio je neugodno iznenađen kada je čuo da dug ljekarnama iznosi čak 2,5 milijarde kuna. Na sastanku je zato zaključeno da će objedinjenu nabavu lijekova preuzeti HZZO, kao što je ranije preuzeo zajedničku nabavu poštanskih usluga od KBC-a Osijek koji je nije uspio provesti.
Ali Ministarstvo zdravlja nije izvršilo taj zaključak, nije prepustilo HZZO-u zajedničku nabavu lijekova. Umjesto toga, 19., 20. i 23. lipnja KBC Zagreb objavljuje natječaj za nabavu lijekova.
Zašto tek krajem lipnja kreće zajednička nabava lijekova pitali smo i ministra Ostojića. - Jedini razlog je taj što je HZZO listu lijekova objavio tek u svibnju umjesto u ožujku. Odgovorni za kašnjenje zajedničke nabave lijekova su oni koji su kasnili s pripremom liste - kaže Ostojić.
U HZZO-u ne žele komentirati ministrove tvrdnje.