Objašnjavajući prije mjesec dana zašto se izbori za Europarlament ne mogu održati usporedo s lokalnima, ministar Arsen Bauk spomenuo je i stanje na Cipru.
Poražavajući uvjeti
Bauk je bio u pravu. Danas, mjesec dana kasnije, stanje na Cipru ima sve šanse biti jedna od tema predizborne kampanje. No, umjesto starog problema podjele otoka, hrvatski bi birači mogli analizirati stanje gospodarstva u toj članici EU. Šefovi eurozone za vikend su dogovorili 10 milijardi eura težak paket spasa za Cipar, koji se u njihovu klubu nalazi od 2008. godine. Cipar tako postaje još jedna članica zone eura na financijskim aparatima EU i MMF-a. Alternativa tome, koliko god se Ciprani ljutili, je bankrot.
Uvjeti pomoći poražavajući su i za strance koji su proteklih desetljeća u ciparske banke presumjerili ogromne svote. Ciparske bi vlasti sada trebale uvesti porez na štednju, i to od 6,75 posto na depozite manje od 100.000 eura, dok bi veće iznose trebali oporezivati po stopi od 9,9 posto. Oporezivale bi se i kamate na štednju. U zamjenu za ulogu u projektu spasa države od bankrota, štedišama bi bili ponuđeni vlasnički udjeli u bankama.
Već i sama najava uvođenja ove mjere, koja bi ciparskom proračunu trebala donijeti 5,8 milijardi eura, izazvala je tijekom vikenda pravi stampedo štediša na bankomate ciparskih banaka.
Rak-rana ekonomije
Novi bi porez posebno pogodio bogate Ruse, koji su Cipar i njegov dosad stabilan bankarski sustav iskoristili za plasman svojeg novca.
- To je samo još jedan dokaz da će štediše snositi teret spašavanja banaka. MMF nije htio pomoći samim bankama, nego je htio kazniti štediše, od kojih su mnogi stekli novac nelegalno - ocjenjuje Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Upravo je bankovni sektor postao rak-rana ciparske ekonomije. Jedan od uvjeta za dobivanje pomoći, naime, odnosi se na obvezu Cipra da smanji svoj bankovni sektor na prosječnu razinu u EU, za što mu je ostavljen rok do 2018. godine. Veličina bankovni sektora na Cipru trenutno je tri i pol puta veća od prosjeka Unije.
Gospodarski uzlet Cipar, osim turizmu, može zahvaliti upravo bankarstvu, koje ga je pretvorilo u financijsku meku istočnoga Mediterana. No, globalna kriza ošinula je i ciparske banke, koje su u velikoj mjeri bile povezane s onima u Grčkoj. Stres-test eurokrata pokazao je da su ciparske banke u velikoj mjeri izložene grčkim problemima.
Usmjerene na Grčku
One su 2011. držale šest posto duga grčke države, a izloženost grčkih institucija prema ciparskim banakama istodobno je iznosila dvostruko više, 12 posto. Stres-test iz srpnja 2011. pokazao je još jednu slabost ciparskog bankarskog sustava: nedovoljnu kapitaliziranost. Dvije velike ciparske banke jedva su prošle taj test.
Problemi su se u međuvremenu samo nastavili gomilati. Cipar je potonuo u duboku recesiju, pa mu Europska komisija za ovu godinu prognozira pad gospodarske aktivnosti od čak 3,5 posto. Kontrakcija ciparskoga gospodarstva najvjerojatnije će se nastaviti i u idućoj godini - eurokrati mu predviđaju daljnji pad, od 1,3 posto. U isto vrijeme nezaposlenost na Cipru nastavlja rasti. Posljedice takvih kretanja odražavaju se na državnoj blagajni, koja je 2011., prema podacima Eurostata, zaključila s minusom većim od milijardu eura, ili 6,3 posto BDP-a, te s javnim dugom od gotovo 13 milijardi eura, ili 71,1 posto BDP-a.
U takvoj situaciji vlastima u Nikoziji ne preostaje ništa drugo nego da mole za pomoć ostatak Europe, makar ona za sobom povlačila i niz nepopularnih mjera.
- Spašavanje i država i financijskih sustava na kraju uvijek padne na leđa poreznih obveznika - zaključuje Jakovčević.
Hrvatskoj ne prijeti ciparski sindrom, štediše štiti država
Eskalacija krize na Cipru prelila se i na financijska tržišta Europe i svijeta. Burzovni indeksi diljem Staroga kontinenta danas su pali.
Najveći pad imale su dionice banaka, a među gubitnicima su bile i banke majke dviju vodećih hrvatskih banaka, UniCredit i Intesa. Potonuo je i euro.
Unatoč svemu tome, malo je vjerojatno da bi se ciparski slučaj značajnije mogao odraziti na Hrvatsku. Naime, s Ciprom smo slabo ekonomski povezani. Stručnjaci ne vjeruju ni da bi se u nas mogao primijeniti ciparski scenarij oporezivanja štediša.
- Kod nas za stabilnost štednih uloga jamči država, koja osigurava iznos štednje do 400.000 kuna, čime je pokriven najveći dio depozita - zaključuje Jakovčević.