Kada je otvorio kutiju, samo se nasmijao. Muške cipele sa zmijskim uzorkom. Na deklaraciji je stajalo - printana koža od pitona.
- No, meni se čini da je riječ o originalu - rekao je carinik inspektorici.
Piton iz prirode
- Prođite prstom po cipeli. Ako je koža u potpunosti glatka, radi se o printanoj koži. Ako je koža glatka kada prstom povučete prema gore, a prema dolje hrapava, radi se o pravoj pitonovoj koži - objasnila je inspektorica.
Bile su original. Naručio ih je jedan Zagrepčanin, a u Hrvatsku su se trebale uvesti s lažnom deklaracijom. Njihova je vrijednost oko 5000 kuna, no umjesto da su završile na nogama naručitelja, zaplijenjene su i pohranjene u skladištu Carine.
To je najnoviji slučaj zapljene robe inspektora zaštite prirode pri Ministarstvu zaštite prirode i okoliša. Lani su inspektori imali 50-ak slučajeva zapljena životinja i biljaka te robe sumnjiva porijekla. Zaplijenili su 4385 jedinki različitih životinjskih i biljnih vrsta čija se vrijednost procjenjuje na pola milijuna kuna. U odnosu na 2011., broj zapljena je porastao 20 posto. To što su cipele od pitonove kože imale lažnu deklaraciju znači da su napravljene od pitona koji ne dolazi iz uzgajališta koje je registrirano za preradu kože, već je piton ulovljen u prirodi.
Zapljena na aerodromu
Slična zapljena dogodila se i prije tri godine u Zračnoj luci Zagreb gdje su carinici jednoj strankinji zaplijenili crnu Givenchyjevu torbicu od zmijske kože. Njena vrijednost bila je 7000 eura, no kako gospođa nije imala certifikat, torbica je oduzeta.
- Većina gmazova od kojih su napravljene torbe, cipele i odjeća iz uzgajališta su koja su registrirana. Ti uzgajivači imaju certifikat. Ako certifikata nema i ne može se dokazati porijeklo robe, Carina plijeni robu - kaže Vesna Vrdoljak, viša savjetnica u Ministarstvu zaštite prirode.
Češljugari u čarapi
Prošlo ljeto zaplijenili su 36 čančara, kornjača čije je stanište u Dalmaciji, vrijednih oko 144.000 kuna. Krijumčare i češljugare.
- Najzanimljiviji slučaj zapljene češljugara bio je kada ih je carinik pronašao u čarapi ispod sjedala. Bilo ih je više desetaka. Stavili su ih u čarapu jer im se tako stisnu krila i zalijepi kljun, i bile su okrenute na leđa da ne mogu pjevati. Jedan češljugar vrijedi oko 600 kuna - ispričala je biologinja Ida Partl koja radi na poslovima CITES-a.
Znatno raste šverc preko interneta
Hrvatska je kao država koja je donedavno graničila s EU bila na tranzitnoj ruti ilegalne trgovine divljim vrstama. Na tzv. balkanskoj ruti u najvećem broju slučajeva radi se o krivolovu na ptice koji provode talijanski državljani. Druga krijumčarska ruta išla je preko riječke luke gdje su švercane životinje koje nisu bile namijenjene hrvatskom tržištu. U Ministarstvu kažu kako je u Hrvatskoj u sve većem porastu i ilegalna trgovina preko interneta gdje se iz drugih država naručuju kozmetički preparati, tablete za mršavljenje, pa čak i poštanske pošiljke sa živim biljkama.