ZAGREB - Europska Unija zakoračila je u novo doba kada je 1. prosinca 2009. konačno na snagu stupio Lisabonski ugovor. Iz hrvatske perspektive prva korist Lisabonskog ugovora bit će ta što će omogućiti daljnje proširenje EU, s Hrvatskom kao prvom na redu da postane 28. država članica.

No, Lisabonski ugovor donosi i mnoge prednosti za pola milijarde građana Europe. Lisabonski ugovor predstavlja korak naprijed u zaštiti prava građana. Zadržava postojeća prava i uvodi nova prava i mehanizme kojima se osigurava da se ta prava u potpunosti poštuju unutar Unije.

Građanska inicijativa

Pruža mogućnost za “vlast naroda” u obliku građanske inicijative, u sklopu koje pola milijuna građana može zatražiti od Komisije da djeluje u područjima koja su izvor zabrinutosti. Svaki građanin EU zato će prvi put službeno imati pravo moliti EK da iznese nove prijedloge politike.

Povelja o temeljnim pravima ima snagu zakona. Činjenica da je Povelja zakonski obvezujuća snažan je simbol jakih veza između EU i europskih građana. Povelja će čuvati podjednako europske građane i nacionalne institucije te će biti središnji dio sustava provjera i ravnoteže u našoj Uniji prava.

Nadalje, ljudi će živjeti u sigurnijoj Europi jer Unija od sada može brže i jednostavnije donositi odluke u području sigurnosti. Europa će se učinkovitije boriti protiv terorizma i kriminalnih skupina, a bit će uspješnija i u prevenciji kriminala te u suzbijanju ilegalnih migracija i trgovine ljudima. Zahvaljujući novoj klauzuli o solidarnosti u Lisabonskom ugovoru, države članice jedna će drugoj pomoći u slučaju terorističkih napada ili prirodnih nepogoda.

Nova međunarodna uloga

Nacionalni parlamenti dobivaju priliku za značajniju ulogu u europskom procesu odlučivanja. To uključuje i proceduru uvida u to poštuje li Komisija princip supsidijarnosti - treba li se nešto zaista poduzimati na razini EU.

Lisabonski će ugovor također unaprijediti ulogu EU na svjetskoj sceni. EU je već sada najveći trgovinski blok, najveći donator razvojne pomoći i svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena. Ugovor daje i veći poticaj glasu EU u pitanjima diplomacije, sigurnosti, obrambene politike, trgovine i razvoja te pridonosi ostvarenju cilja Unije, a to je snažna i otvorena Europa u stabilnom, otvorenom svijetu.

To će se postići preko dvije važne institucionalne novosti: “stalnog” predsjednika Europskog vijeća i novog potpredsjednika Komisije zaduženog za vanjske odnose. Ta nova pozicija treba osigurati dosljednost djelovanja Unije na međunarodnoj sceni. Također, ta institucionalna novost dodatak je i katalizator vanjske politike država članica. To će imati jasan i povoljan utjecaj na odnose EU s trećim zemljama. Na koji način? Prvo, dat će jasan glas Uniji u odnosima s partnerima širom svijeta, a izoštrit će i učinak i vizibilitet naše poruke.

Strategija 2020

Primjenom Lisabonskog ugovora, Europska Unija će se moći u potpunosti koncentrirati na upravljanje izlaskom bez teškoća iz gospodarske i financijske krize te na daljinu provedbu Strategije 2020 koju je EK usvojila 27. studenoga 2009.

Konzultacijski dokument iznosi viziju o tome kako će se EU 2020 fokusirati na to da pomogne u sprečavanju sličnih kriza u budućnosti te na tri tematska cilja: stvaranje vrijednosti znanjem, osnaživanjem ljudi u inkluzivnim društvima te stvaranjem konkurentnog, povezanog gospodarstva naklonjenijeg zaštiti okoliša.