ZAGREB, OPATIJA - Premijer Ivo Sanader i predsjednik Stjepan Mesić pozvali su danas, svaki sa svoje govornice u Zagrebu i Opatiji, na svojevrsni hrvatski “New deal”, odnosno nacionalnu strategiju za borbu protiv ekonomske krize u Hrvatskoj.

Vlada ne smije jednima uzeti da bi drugima dala

Premijer Sanader u Ministarstvu gospodarstva okupio je oko 250 predstavnika sindikata, poslodavaca, županija, gradova, općina i poduzeća u pretežnom državnom vlasništvu te ih pozvao na nacionalno zajedništvo konkretnim mjerama.



Za prevladavanje krize Vlada predlaže zamrzavanje svih plaća u državi u 2009. godini, opću štednju i rezanje troškova na svim razinama. U Vladi traže da državnu politiku proračunskog deficita od nula posto slijedi i lokalna samouprava koja ne smije podizati cijene komunalnih usluga.

Predsjednik Mesić je govoreći na tradicionalnom skupu ekonomista u Opatiji pozvao na hitno donošenje nacionalne strategije za borbu protiv ekonomske krize.

- Da bismo mogli odgovoriti na izazove ove krize, trebamo jasnu i konkretnu nacionalnu strategiju, i to hitno. A to znači da moramo novac zadržati u zemlji, ulagati u proizvodnju za izvoz, očuvati državnu imovinu i njegovati socijalnu politiku. To bi trebao biti temelj nove ekonomske i razvojne paradigme, hrvatskog New deala - poručio je Mesić. Šef države nije izrijekom prozvao Vladu zbog toga što se Hrvatska “nije pripremila kako valja”, ali je pohvalio jedino Hrvatsku narodnu banku.

Deficit od nula posto

Oko politike HNB-a očito se slažu i predsjednik i Vlada koja poručuje da će nastaviti odgovornu fiskalnu politiku, dok HNB mora nastaviti odgovorno voditi monetarnu politiku kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost Hrvatske. Važnost skupa u Ministarstvu gospodarstva premijer je danas dodatno pojačao ocjenom kako takvog skupa po opsegu i važnosti nije bilo u samostalnoj Hrvatskoj. 

Nakon općenitih najava o štedljivom proračunu Vlada je danas objavila da u proračunu za iduću godinu ide s deficitom od nula posto, koji znači da jedino mirovine, socijalna davanja i zdravstvo neće biti pogođeni štednjom. Svi ostali proračunski korisnici moraju ostati najmanje na razini iz ove godine ili ispod toga. U Vladi pritom najavljuju da neće odustati od reforme zdravstva jer bi u nju trebalo ići i da se nije dogodila financijska kriza. Jednako tako, nastavit će se i privatizacija brodogradilišta.

- Ako bismo išli na deficit od samo jedan posto, to bi značilo tri milijarde kuna novog zaduživanja. Nema razloga za paniku, ali ima za ozbiljnost i zajedništvo  - rekao je premijer Sanader.

U Vladi od državnih institucija i javnih poduzeća traže štednju na svim razinama, da ne troše novac na božićne darove i režu troškove za reprezentaciju. Osim toga, Vlada traži i da na razini poduzeća Uprava i sindikati izrade vlastiti plan aktivnosti za prevladavanje krize.

Emotivni govori

- Očekujem da svi gradovi, županije i općine prate taj trend i zajedništvo. Na skupu smo čuli izlaganje gradonačelnika Bandića koji je podržao mjere. Dolazim ohrabren jer smo čuli emotivne govore, razum i svijest o teškoj situaciji - naglasio je premijer koji je ponovio danas da, ako se ispune sve predložene mjere, Hrvatska neće imati potrebe tražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda.

Vlada je pozvala danas predstavnike lokalne samouprave da izbjegnu “sirenski zov” obećanja i dizanja plaća zbog nadolazećih lokalnih izbora, da se u proračunima za iduću godinu drže Vladinih načela te da nikako ne dižu cijene komunalnih usluga. Naime, zbog očekivanog zamrzavanja plaća građanima ne bi smjeli rasti životni troškovi, pri čemu Vlada računa i da daljnje snižavanje cijena pod utjecajem pada cijena goriva. Rezanje plaća prije svega će pogoditi zaposlene u javnim i državnim službama koji, prema trogodišnjem sporazumu, još iduće godine imaju ugovoren rast osnovica za plaće od šest posto.

Zaposleni u prosvjeti i znanosti trebali su dobiti i dodatni rast plaća od dva posto, a plaće su kolektivnim ugovorima trebale rasti i zaposlenima u dijelu državnih poduzeća. U realnom sektoru su pojedine tvrtke već najavile otpuštanja pa se radnici ionako ne nadaju rastu plaća. U Vladi najavljuju da su već u drugoj polovici 2009. godine spremni sa sindikatima dogovoriti novi trogodišnji sporazum o plaćama u javnim i državnim službama, a očekuje se da se zamrzavanje plaća primijeni i na menadžerske ugovore i beneficije.

Kvazireformatori i mudraci

U općoj štednji na svim razinama premijer Sanader najavio je danas da u okviru predviđenog gospodarskog rasta od dva do 2,5 posto država namjerava nastaviti infrastrukturnim radovima i projektima koji su ključni za ostvarivanje tog rasta. Za gradnju zračne luke Zagreb premijer, međutim, predlaže koncesiju uz međunarodni natječaj s obzirom na to da tako trošak gradnje ne bi morala financirati država niti lokalna samouprava.

Dok je premijer Sanader u Zagrebu najavljivao mjere tražeći nacionalni konsenzus, predsjednik Mesić je iz Opatije poručio da je Hrvatska već pogriješila jer se u proteklih 12 mjeseci nije dovoljno pripremila za krizu. Šef države pritom se založio za socijalnu politiku koja će štititi ugrožene skupine građana.

- Moramo se oduprijeti svakakvim mudracima i kvazireformatorima koji žele povećati namete bilo zaposlenicima, bilo umirovljenicima - poručio je Mesić. Posebno oštru poruku poslao je bankama koje su uglavnom u stranom vlasništvu.

- Strane banke, suočene s krizom u matičnim zemljama, mogle bi doći na ideju da otpišu podružnice u inozemstvu. One bi mogle smanjiti i obustaviti kredite. Za nas bi to značilo da ne možemo dobiti nove kredite koji su nam potrebni kako bismo vraćali stare - poručio je Mesić.

Jednako tako, kaže on, ne smije se dozvoliti iznošenje profita stvorenih u Hrvatskoj.

- Ovo su teška, izvanredna vremena i u takvim prilikama mi imamo pravo tražiti da se, barem privremeno, sve ono što se u Hrvatskoj zaradi, u Hrvatskoj i investira. Novac zarađen u u Hrvatskoj mora se koristiti za očuvanje i stvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj - poručio je Mesić, koji je Vladu pozvao i na promjenu investicijske politike.

- Izlaz nije u manjoj potrošnji, izlaz je u drugačijoj potrošnji. Treba prekinuti ulaganja u objekte koji se amortiziraju tek nakon niza godina, a umjesto toga oslobođeni novac valja odmah ulagati u ono što daje brze efekte - rekao je Mesić, uvjeren da u doba krize država i na taj način mora pomagati gospodarstvu.

I oporba sa Sanaderom

Niiti premijer niti predsjednik nisu danas najavljivali međusobne razgovore o utjecaju krize na Hrvatsku. Iako je spreman na razgovor o mjerama pozvati i oporbu, premijer je rekao da nije sasvim sklon toj opciji jer ne želi da se takav mogući sastanak protumači kao izbjegavanje kritičke rasprave u Hrvatskom saboru.  Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak pozdravio je Vladino donošenje izbalansiranog proračuna, a očekuje da će isto učiniti i jedinice lokalne samouprave te da neće prouzročiti rast troškova poduzetnicima. Sindikatima je, očekivano, najbolnija tema o zamrzavanju plaća.

- U ovom trenutku teško je biti sindikalist jer bi srce napravilo jedno, a razum drugo. I poslodavci moraju osjetiti zamrzavanje plaća i menadžerskih beneficija - poručio je Krešimir Sever iz NHS-a.

Bandić planira povećanje plaća Unatoč prijedlogu premijera Sanadera o zamrzavanju rasta plaća djelatnika županija, gradova i općina, zagrebačko poglavarstvo danas je usvojilo prijedlog proračuna za 2009. godinu u kojem je već uračunat rast plaća zaposlenika gradske uprave od šest posto. Štoviše, u prijedlogu proračuna nalaze se i božićnice pa bi unatoč globalnoj krizi proračun Grada Zagreba trebao dosegnuti čak osam milijardi kuna. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako ipak postoji mogućnost da se nešto promijeni u pogledu rasta plaća. - Zagreb će dijeliti sudbinu ostalih gradova. Sva stečena socijalna prava građana Zagreba se neće dirati, no sve ostale stvari, pa i zamrzavanje rasta plaća su otvorene. Ako se to dogodi, napravit ćemo to konsenzusom svih nas - rekao je Bandić.  (A. Mi.)

Iduće godine neće biti novih radnih mjesta Hrvatska u 2009. godini u najboljem slučaju neće otvoriti nijedno novo radno mjesto, a možemo se samo nadati da neće biti vala otpuštanja i stečajeva - naglasio je dr. Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema njegovim riječima, Hrvatska je u zadnjih osam godina otvarala prosječno od 15 do 20.000 novih radnih mjesta godišnje, a u idućoj godini možemo očekivati smanjenje svih poslova vezanih uz turizam, graditeljstvo i djelomično poljoprivredu. Hrvatska treba snažnu autoritarnu državu koja upravlja procesima, a ne samo gleda sa strane, naglasio je predsjednik HGK Nadan Vidošević, nadovezujući se na izjavu predsjednika Stjepana Mesića o new dealu, usvajanju nacionalne strategije za borbu protiv krize s kojom se ne smije odugovlačiti. Zanimljivo je da se i većina ekonomista slaže s nekim oblikom državnog protekcionizma i intervencionizma. Dragan Kovačević, direktor Centra za razvoj, ističe da je dosadašnja pogrešna politika new deala i dovela do toga da se sada moramo suočavati s nagomilanim problemima. Dr. Lovrinčević smatra da će tendencije državnom protekcionizmu i ograničavanju privatnog vlasništva zasigurno naići na plodno tlo kod velikog broja tvrtki i njihovih lobista. - Hrvatska je sklona da ide iz jednog ekstrema u drugi. No, smatram da bi to bio korak u pogrešnom smjeru. Mi trebamo soci- jalno partnerstvo sindikata, poslodavaca i države u kojem se svatko mora odreći jednog dijela svog kolača - naglasio je Lovrinčević. Prema njegovim riječima, dobro je da je Hrvatska otvorila pitanje energetike kao novog sektora za privlačenje ulaganja koja će dugoročno djelovati na razvoj prerađivačke industrije. No, prema njegovu mišljenju, u kratkom roku najisplativija bi bila ulaganja u poljoprivredu i proizvodnju hrane. Kad je riječ o opasnosti izvlačenja novca iz tvrtki i banaka u stranom vlasništvu, ekonomisti smatraju kako postoji velika opasnost da se to dogodi. Dr. Dražen Kalogjera napominje da bi država uz mjere HNB-a trebala uvesti i posebni porez na izvlačenje kapitala iz Hrvatske, kao što to predlaže američki predsjednik Obama. Dr. Lovrinović ističe da je za hrvatske banke opasno ne samo izvlačenje profita od strane banaka majki nego i zatvaranje svih oblika kreditiranja. Svaki oblik povlačenja novca iz Hrvatske izazvao bi i nered na deviznom tržištu te pritisak na tečaj.  ( Jadranka Šević)

Gordana Galović, Nikola Jelić, Jadranka Šević