Građani Republike Irske velikom su većinom na referendumu dali glas za ratifikaciju fiskalnog pakta Europske Unije, što je s olakšanjem, ali bez euforije, primljeno i u Bruxellesu i drugim državama članicama.
Velika Britanija i Češka
Prema prvim neslužbenim rezultatima irskog referenduma, oko 60 posto onih koji su izašli glasalo je za. Irska je jedina od 25 država potpisnica tog pakta koja je održala referendum, a do sada je taj dokument ratificiralo pet država EU. Cilj tog ugovora je uvođenje strogih mjera fiskalne discipline koje treba ugraditi i u domaće zakonodavstvo. Kako bi izbjegli mogućnost blokade pri sklapanju tog ugovora, odlučeno je da će on stupiti na snagu čim ga ratificira 12 od 17 država eurozone. Taj je ugovor potpisalo 25 država članica, dakle sve osim Velike Britanije i Republike Češke.
Prolaz tog ugovora na irskom referendumu jedna je od rijetkih dobrih vijesti vezanih uz EU. Zato su u reakcijama u Bruxellesu odluku irskog naroda nazvali “mudrom i racionalnom”, izrazivši uvjerenje da će se ta država vrati stabilnom i održivom gospodarskom rastu i početi smanjivati nezaposlenost.
Hrvatska u paktu
Otkad je upala u financijsku krizu, Irska je dobila 85 milijardi eura kao pomoć iz fondova za spašavanje EU i od Međunarodnog monetarnog fonda. Opći dojam u Bruxellesu je da je Irska tu pomoć iskoristila znatno bolje od Grčke, ali još nije prevladala krizu. Irci, koji na referendumima često odbijaju EU ugovore, pa ih na ponovljenima prihvate, ovaj su put glasali za jer se boje da bi u slučaju odbijanja tog pakta imali otežan pristup međunarodnim kreditima koji su nužni za pokretanje gospodarstva i smanjenje nezaposlenosti. Problem za fiskalni pakt, koji je unutar EU snažno gurala Njemačka, nije riješen ratifikacijom u Irskoj. Novi francuski predsjednik Francois Hollande prije izbora je govorio da ga Francuska neće ratificirati ako on dođe na vlast, ali sada traži da se taj pakt pojača i mjerama za investicije i rast. Hrvatska pak, kada uđe u EU, može se priključiti tom paktu.