AUKCIJA
Poduzećima 500 milijuna kuna po kamati od 5 posto
-
Goran Mehkek/CROPIX
Sljedeća aukcija HBOR-a najavljena je za 10-ak dana i očekuje se jednako dobar interes
ZAGREB - Prvu HBOR-ovu aukciju koja će za rezultat imati podjelu 500 milijuna kuna kredita poduzećima po prosječnoj kamatnoj stopi od 5,05 posto premijerka Jadranka Kosor i potpredsjednik Vlade Ivan Šuker proglasili su “iznimnim uspjehom”.
Tko je odbijen
Za 200 milijuna kuna koje odobrava HBOR natjecalo se čak 16 banaka i tražile su 357 milijuna kuna, ali prolaz je dobilo samo šest banaka (Splitska, Hypo, HPB, RBA, PBZ i Vaba) koje su tražile nižu kamatnu stopu. Odobreni projekti kreditirat će se po kamati u rasponu od 4,93 do 5,11 posto. Pritom treba naglasiti da HBOR sudjeluje sa 40 posto sredstava, uz kamatnu stopu od 3,8 posto.
Ostalih 60 posto osiguravaju banke, pa je konačna kamatna stopa ponder prosjek između HBOR-ove i onih koje su ponudile poslovne banke. Na aukciji su sudjelovale i druge velike banke, uključujući Zagrebačku i Erste, ali njihove ponude nisu prihvaćene.
Dodatnih šest milijardi
- Do ove aukcije niste mogli dobiti kredit ispod osam posto, a sada će se nuditi po kamatnoj stopi od pet posto - zadovoljno se ministar Šuker obratio poduzetnicima na jučerašnjem skupu. Ujedno je najavio da bi HNB do kraja godine mogla smanjiti stopu obvezne rezerve za još dva postotna poena, čime bi se oslobodilo dodatnih šest milijardi kuna koje bi poslovne banke proslijedile HBOR-u. O pitanjima što će učiniti sama Vlada, međutim, premijerka i ministar Šuker bili su manje rječiti.
Promotivna važnost
Koliko im je HBOR-ova aukcija bila važna u promotivnom smislu govori i činjenica da je konferencija za novinare odgođena za jedan dan kako bi na njoj mogla sudjelovati i premijerka.
-To su prvi rezultati prvih Vladinih mjera za osnaživanje gospodarstva. Snaženje gospodarstva, očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta je zadaća svih zadaća ove Vlade - rekla je Kosor. O rezanju rashda, unatoč snažnom pritisku javnosti, i ne razmišljaju “jer su državne financije stabilne”. Poanta ovaj put, međutim, nije u tome kako se puni proračun, već kako se osjećaju oni koji ga pune.
