Dugoočekivani pregovori predstavnika hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a o upravljanju hrvatskom naftnom kompanijom Inom počinju sutra. Pregovori bi trebali dati odgovore na niz pitanja, a najvažnija analiziramo u tekstu koji slijedi.
1. Što je Ina, tvrtka partner ili tvrtka kći
Utvrditi je li Ina tvrtka kći ili tvrtka partner MOL-a. MOL tvrdi da je Ina njihova tvrtka kći. Za to ima i čvrst argument - rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kojim je MOL-u odobreno da Inu konsolidira u svojoj bilanci, čime su mu priznata upravljačka prava bez obzira na to što nema većinsko vlasništvo. Ovo je pitanje važno jer se na osnovu toga određuje i daljnja strategija razvoja Ine, koja se ne mora podudarati s onom MOL-ovom. Stav je Vlade da je Ina tvrtka partner.
2. Kako će se promijeniti sustav odlučivanja
Uprava odgovara za poslovanje društva, ali ne upravlja u potpunosti kompanijom. Naime, izmjenom dioničarskog ugovora određeno je da sve odluke zapravo donosi odbor od šest izvršnih direktora. Tim dokumentom omogućeno je donošenje internog dokumenta LODO, kojim se precizira način donošenja odluka. Ako se pri donošenju odluka izvršni direktori ne mogu dogovoriti, presuđuje svojim glasom predsjednik Uprave, kojeg imenuje MOL. Članovima Uprave zabranjeno je prisustvovanje sjednicama Odbora izvršnih direktora. Iako su hrvatski članovi Uprave više puta tražili da se taj model ukine i da se članovima Uprave omogući upravljanje tvrtkom, to nije dozvoljeno. Vlada će tražiti da je Uprava vodi tvrtku, a ne izvršni direktori.
3. Hoće li se rafinerije modernizirati i kada
MOL je preuzeo obvezu modernizacije riječke i sisačke rafinerije. Prva faza modernizacije riječke rafinerije završena je, a modernizacija sisačke odgođena je do 2015. godine. U te aktivnosti MOL je najavio ulaganje od 1,5 milijardi eura. U prvom Dioničarskom ugovoru iz 2003. za donošenje poslovnog plana, kojim se definira i modernizacija rafinerija, bila je potrebna suglasnost hrvatskih članova Uprave, no zbog izmjena Dioničarskog ugovora sada odlučivanje o poslovnom planu potpada pod zadržana pitanja, za koja je u Upravi prevladavajući glas predsjednika Uprave, odnosno predstavnika MOL-a. Očekuje se da će MOL-ovi pregovarači tvrditi kako se u međuvremenu promijenila energetska slika u svijetu te da ulaganje u modernizaciju rafinerija i nema previše smisla. To je točno, no MOL se obvezao na ulaganje i ta je sredstva trebao uložiti u neki drugi segment. Vlada će tražiti da MOL ispuni svoje obveze ulaganja u rafinerije.
4. Kada će se regulirati pitanje koncesija
Vrijednost koncesijske naknade za eksploataciju nafte i plina, koje propisuje država, iznosi samo pet posto od vrijednosti eksploatiranih dobara. To je ispod europskog prosjeka, gdje se iznosi koncesijske naknade kreću između 10 i 15 posto. Primjerice, MOL Mađarskoj plaća naknadu od 12 posto. Ugovorom s MOL-om određeno je da se visina naknade do 2025. postupno podigne na razinu od 10 posto. Procjenjuje se da je država time na godišnjoj razini oštećena za 450 do 500 milijuna kuna. Vlada će tražiti povećanje iznosa naknade za koncesije.
5. Kada će Ina moći utjecati na nabavu nafte
Nabava nafte odvija se prekoMOL-ove tvrtke kćeri MOL Trade. Uprava Ine nema utjecaj na tu nabavu, koja na godišnjoj razini iznosi oko 2,5 milijardi dolara, i za to je odgovoran niže pozicionirani menadžer - izvršni direktor sektora rafinerija i marketinga. Predsjednik Uprave Ine donio je odluku da članovi Uprave nemaju pravo na informacije o nabavi nafte. Članovima Uprave uskraćena je i pisana informacija i analiza dobave nafte. Svojedobno su i hrvatski članovi Nadzornog odbora od Uprave zatražili informacije o procesu nabave nafte, ali su samo dobili informacije o procesu nabave koji definira lista ovlaštenja za donošenje odluka (LODO). Uprava, stav je hrvatskih pregovarača, mora imati sve podatke o o kupnji nafte i o tome donositi odluke.
6. Kako će se riješiti pitanje izdvajanja plinskog biznisa
Ugovorom o plinskom biznisu Vlada je preuzela izdvajanje iz Ine i i otkup tvrtke Prirodni plin te obvezu otkupa Inina plina po cijeni ruskog plina na hrvatskoj granici. Vlada taj dogovor nije provela te je Ina nastavila prodavati plin po nižim cijenama. MOL sada tvrdi da će tražiti dvije milijarde kuna jer vlada nije ispunila obveze. No, pitanje plinskog biznisa uvelike ovisi o presudi Sanaderu. Ako Vrhovni sud potvrdi prvostupanjsku presudu u kojoj se navodi da je i Ugovor o plinskom poslovanju bio dio korupcijskog aranžmana, i taj ugovor bi postao ništavan. Sada je samo pitanje hoće li Vlada čekati presudu ili će se ići u nagodbu s MOL-om o ovom pitanju.