ZAGREB - Talijanski rabini objavili su kako ove godine neće sudjelovati na redovitoj proslavi u čast judaizma koju organizira Katolička crkva, a razlog njihova nedolaska na tradicionalnu zajedničku židovsko-kršćansku molitvu  je odluka pape Benedikta XVI. da u katoličku liturgijsku praksu vrati molitvu za obraćenje židova, što po njima negira “50 godina međureligijskog dijaloga”.

Nedostatak poštovanja

Rabin Venecije: Desetljeća  dijaloga židova i Katoličke crkve su izbrisana

Vrhovni rabin Venecije Elia Enrico Richetti objavio je prekjučer tekst u jezuitskom magazinu Popoli u kojemu navodi kako je Benediktova odluka da reafirmira molitvu, koja je dijelom liturgije na uskrsni Veliki petak, uvredljiva za židovske vjernike. Richetti je dodao kako je Skupština talijanskih rabina zaključila da su Papina odluka, kao i neki komentari crkvenih velikodostojnika izrečenih u raspravi o njoj, pokazali “nedostatak poštovanja koji je nužan za nastavak dijaloga”.  

- Ako tome dodamo i neke od zadnjih istupa Pape iz kojih se može zaključiti kako se smatra da je dijalog beskoristan jer je nadmoć kršćanske vjere i onako dokazana, onda je jasno da idemo prema negiranju zadnjih 50 godina crkvene povijesti - napisao je rabin Venecije, dodajući kako je jasno da židovi nemaju namjeru “govoriti katolicima kako da se mole, ali da je očito kako dijalog podrazumijeva poštovanje prava drugoga da bude ono što jest.”

Misa na latinskom

Papa Benedikt XVI. je pretprošle godine smanjio ograničenja na slavljenje latinske mise, poznate kao “tridentinski obred”, koja se u Katoličkoj crkvi masovno koristila prije Drugoga vatikanskog sabora održanog šezdesetih godina. Povratak masovnijeg služenja “tridentinskog obreda” znači i uporabu molitve za obraćenje židova koja se moli na Veliki petak. Iako je njezin tekst donekle promijenjen, židovski vjernici i dalje smatraju da je uvredljiv, jer sugerira da moraju postati kršćanima ako žele biti spašeni.

Goran Andrijanić