ZAGREB - U nizu velikih hrvatskih tvrtki, nakon što su ih preuzeli stranci, strani jezici, posebno engleski, sve više istiskuju hrvatski, čak i u svakodnevnoj komunikaciji.
Taj je problem, čini se, posebno izražen u Ini u kojoj je niz mađarskih i slovačkih menadžera posljednjih godina zasjeo čak i na niže rukovodeće pozicije. Kako oni ne govore hrvatski, od svojih podređenih traže da se u komunikaciji s njima služe engleskim jezikom.
Protest sindikata
Stvari, tvrde u sinidkatima, idu tako daleko da se na nekim sastancima utvrđivalo tko je “absent” (odsutan), a tko “present” (prisutan), dok je slanje dopisa zaposlenicima na engleskom postalo - normalna stvar.
Zbog toga je Sindikat radnika Ine i društava Ine (INAŠ) Upravi kompanije nedavno uputio dopis u kojem traži izradu kodeksa kojim bi se propisala obveza poslovnog komuniciranja u Ini na hrvatskom jeziku. Sada je, naime, korištenje jezika u Ini, kažu nam u sindikatima, potpuno neregulirano, pa to počinje predstavljati velik problem zaposlenicima koji ne znaju engleski. No, čak i oni koji dobro vladaju tim jezikom, žale se u INAŠ-u, imaju problema u komunikaciji jer često “ne barataju” stručnim pojmovima na engelskom.
- U posljednje vrijeme u Ini je sve češće u upotrebi engleski kao službeni jezik, što podrazumijeva da se pojedinci radnicima obraćaju na službenim skupovima ili sastancima, te da se sastanci održavaju na engleskom jeziku bez simultanog prijevoda, kao i da se radni poslovi i zadaci distribuiraju na engleskom jeziku, a od radnika se zahtijeva korespondencija na engleskom - žali se Maja Rilović, predsjednica INAŠ-a.
U sindikatima su uvjereni da se time krši hrvatski Ustav, ali i europsko zakonodavstvo, koje štiti pravo svakog naroda da se izražava na svom jeziku.
Što kaže Ustav
No, u Upravi Ine odbacuju tvrdnje da engleski istiskuje hrvatski jezik.
- Službeni jezik u Ini je hrvatski, a engleski se koristi sukladno poslovnim potrebama - odgovaraju iz Uprave Ine. Odbacuju i tvrdnje da je sve više stranaca na rukovodećim pozicijama.
Sa sličnim se problemima suočavaju i radnici u drugim velikim hrvatskim kompanijama koje su u stranim rukama. To se, tvrde sindikalci, posebno odnosi na T-HT, Ericsson Nikolu Teslu i Plivu. Javna je tajna da se u mnogim hrvatskim kompanijama više ne može napredovati ako se ne zna jezik vlasnika. No, u upravama kažu da stanje nije tako crno. Ipak, priznaju da se posljednjih godina povećala upotreba engleskog jezika.
Engleski je neophodan
- U T-HT-u su hrvatski i engleski službeni jezici: hrvatski po prirodi stvari, jer smo hrvatska kompanija, a engleski jer poslujemo u telekomunikacijskom sektoru, koji je globalna pojava i u kojem dominira engleski jezik. No, svakodnevna komunikacija u tvrtki uglavnom je na hrvatskom - kaže Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a, dodajući da se strani menadžeri u kompaniji “mogu nabrojati na prste jedne ruke”. Sličan odogovor dobili smo i u Plivi, u kojoj se, kažu nam u Upravi, interna komunikacija među zaposlenicima odvija na hrvatskom jeziku.
No, kako je Pliva međunarodna kompanija, povremeno se javlja potreba za komunikacijom na stranom, prije svega engleskom jeziku.
U Ericssonu Nikoli Tesli kažu da je poznavanje engleskog neophodno za rad u toj kompaniji jer ona posluje na međunarodnom tržištu. Bez znanja engleskog, kažu, teško bi mogli konkurirati u svijetu.
Budući da je Hrvatskoj do ulaska u Europsku Uniju (EU) ostalo još samo nekoliko godina, opći je dojam da će rasti i upotreba engleskog i drugih stranih jezika u hrvatskim kompanijama. Bez toga, hrvatske će tvrtke teško moći konkurirati na jedinstvenom EU tržištu, a padom granica past će i prepreke daljnjem ulasku stranoga kapitala na hrvatsko tržište.
U prilog daljnjem jačanju upotrebe stranih jezika govori i to što se pitanje upotrebe jezika u gospodarstvu, tvrde u hrvatskom pregovaračkom timu, u EU zakonodavstvu posebno ne obrađuje. S druge strane, zakonska zabrana upotrebe stranih jezika kod ostalih bi se članica Unije mogla shvatiti kao sprečavanje slobode kretanja kapitala i diskriminacija stranaca.
EU je šansa
Unatoč tome, dio javnosti upravo u procesu ulaska u EU vidi posljednju priliku da Hrvatska riješi pitanje korištenja vlastitog jezika.
Za stanje hrvatskog sami smo krivi
- Paradoksalno je da su naši preci prije 100 godina godina ginuli za korištenje hrvatskoga jezika, a da danas, kada više nismo ni pod čijim pritiskom i nitko nam ništa ne nameće, sami prihvaćamo korištenje stranih jezika.
U EU se ulazi sa sređenim stanjem jezika, a upravo je Europa ta koja potiče upotrebu manjih jezika - kaže Marko Alerić, profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Hrvati više govore strane jezike od prosjeka EU
U Hrvatskoj je rašireno uvjerenje da po svemu kaskamo za drugima, no po znanju stranih jezika bolji smo od prosjeka na razini EU.
Naime, kako pokazuje jedno od istraživanje Eurostata, u EU u prosjeku 36,2 posto građana ne govori ni jedan strani jezik, dok je u Hrvatskoj udio odraslih građana koji ne govore strane jezike 31,4 posto. Po tome smo bolji od većine novih članica Unije, ali i od niza starih članica. Dvije petine Hrvata, ili 39,7 posto, govori barem jedan strani jezik. Dominira engleski, a u većini novih članica EU to je ruski jezik.
