Vladin kontroverzni pokušaj da zaštiti dužnike u švicarskim francima već je došao i do Bruxellesa, sjedišta Europske bankarke federacije koja je ovih dana uputila pismo premijeru Zoranu Milanoviću, upozorivši ga na negativne posljedice predloženih izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju. Ujedno ga je pozvala da se uključi u konstruktivni dijalog s bankama i pokuša naći svima prihvatljivo rješenje.
Institucija koja zastupa interese svih europskih banaka smatra da s postojećim prijedlogom Zakona neće biti pogođena samo bankarska industrija, već i ekonomija zemlje u cjelini. Jer, zakonskim definiranjem kamata i zadiranjem u postojeće ugovore između banaka i klijenata Vlada krši univerzalni zakonski princip koji onemogućava retroaktivnu primjenu, a time ujedno stvara nesigurno poslovno okruženje.
Kreditna aktivnost
“Nepredvidivi pravni okvir imat će vrlo negativan utjecaj na sposobnost zemlje da privuče nove investicije. Strani ulagači već prisutni u Hrvatskoj također bi se mogli suzdržati od preuzimanja daljnjih financijskih obveza”, stoji u pismu premijeru koje je potpisao Guido Ravoet, izvršni direktor EBF-a.
Gubitak i pogoršanje poslovnih rezultata banaka, ističu, “odrazit će se na njihovu kreditnu aktivnost”, a to znači na realnu ekonomiju i BDP. Iz toga se može iščitati da će banke ubuduće biti prilično demotivirane plasirati novac u Hrvatskoj, na što su već upozorili domaći bankari.
EBF je svjestan da su dužnici u švicarskim francima suočeni s velikim problemima zbog aprecijacije tečaja. No, problem, smatra, treba rješavati uz transparentan i koordinirani pristup, a donesene mjere trebaju imati za cilj povećanje povjerenja u financijsko tržište.
“Najbolje bi bilo da se takve odluke donose u duhu bliske suradnje s bankarskom industrijom i institucijma Europske unije”, stoji u pismu. Pritom se izražava nada će akteri u ovom procesu uspjeti riješiti problem “na način koji neće ugroziti oporavak zemlje i budući dugoročni rast”. Zato pozivaju premijera da zajedno s domaćim bankama pronađe rješenje koje će biti manje tegobno. EBF podsjeća i na iskustvo nekih novih članica EU (Mađarska) čija su drastična rješenja za posljedicu imala neželjene efekte.
Poslovno okruženje
Pismo se, čini se, nije osobito dojmilo Banskih dvora i uglavnom ga shvaćaju kao još jedan pritisak bankara zabrinutih za svoje profite. Po svemu sudeći, sporni Zakon bit će i donesen, bez obzira na izrečene protuargumente.
Vlada se, naravno, ne treba brinuti za profite banaka, ali ono što bi svakako trebala imati na umu jest poslovno okruženje koje stvara te važnost kredita za oporavak i rast ekonomije.