ZAGREB - Država priprema sudske postupke protiv 7700 sudionika pretvorbe i privatizacije koji su zloupotrijebili povlašteni otkup dionica u svojim matičnim poduzećima. Ta obveza zavedena je u Strategiji upravljanja državnom imovinom što ju je Sabor nedavno prihvatio, a provodit će je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) na čijem je čelu Mladen Pejnović, piše Slobodna Dalmacija.
U DUUDI-ju su, sumirajući državna potraživanja po raznim osnovama, zatekli stanje da je 7700 vlasnika dionica u 3720 domaćih poduzeća prekršilo pravila o povlaštenom otkupu dionica i tako oštetilo državu kao njihova prodavatelja. Kolika bi mogla biti šteta bit će jasnije nakon što se postupci i pokrenu, no valja poći od toga da su tadašnji propisi omogućavali da se vlasnički paketi poduzeća u vrijednosti do 20 tisuća tadašnjih DEM otkupe od Hrvatskog fonda za privatizaciju po povlaštenim uvjetima ako je kupac zaposlenik dotičnog poduzeća.
Sporno je, prema nalazu DUUDI-ja, 9811 takvih ugovora, što daje ukupnu vrijednost mogućih tužbi od najmanje 200 milijuna tadašnjih DEM. Ima, dakle, pojedinaca koji su imali i više “povlaštenih” ugovora s HFP-om, što je samo po sebi protuzakonito jer se povlastica može iskoristiti samo jednom.
Zloporaba je bilo dosta, najvažnija je bila u tome što bi vlasnici prestali otplaćivati preuzete dionice, ali bi njima raspolagali kao da su ih otplatili, pa ih preprodavali ili prenosili na menadžere koji su ovladali poduzećima u pretvorbi. Budući da su sporni ugovori većinom sklapani ranih devedesetih, na počecima privatizacije, postavlja se pitanje kako to da se ništa nije poduzimalo gotovo 20 godina.
Naši izvori iz jedne od državnih institucija zadužene za istraživanje pretvorbenog kriminala ističu da se zloporabe povlaštenog otkupa dugo uopće nisu prijavljivale DORH-u ili policiji. Kažu kako je kontrola otplate i raspolaganja povlaštenim dionicama bila interna stvar HFP-a, koji je 1996. godine čak donio pravilnik koji je išao u prilog zloporabama.
Državno odvjetništvo tijekom 2004. zauzelo je stav da je prijenos neotplaćenih dionica i upravljanje njima teško kazneno djelo iz područja gospodarskog kriminaliteta, zavedeno u tadašnji Kazneni zakon kao zloporaba ovlaštenja radi koristoljublja za što se, ako se stekne i materijalna korist od toga, može dosuditi i kazna od deset godina zatvora. Prema informacijama koje smo prikupili, DORH je podignuo osam kaznenih prijava za ovu vrstu pretvorbenog kriminala.
Put prema najavljenim tužbama otvorile su na neki način i posljednje ustavne promjene kojima su kaznena djela iz područja pretvorbe i privatizacije i ratnog profiterstva izuzeta iz zastare. No, prema riječima odvjetnika Hrvoja Bićanića, iz tekuće sudske prakse ne može se izvesti zaključak da je počeo obračun s pretvorbenim kriminalom i ratnim profiterstvom.
- Razlog i cilj ustavnih promjena vezanih uz pretvorbu i privatizaciju bio je omogućavanje kažnjavanja počinitelja teških kaznenih djela u pretvorbi, kao i omogućavanje da se poreznim mehanizmima dio nepravedno preraspoređenog društvenog bogatstva vrati društvenoj zajednici. Gledajući što se događalo nakon tih ustavnih promjena, zasad se nameće zaključak da su one poduzete radi jednog sudskog procesa koji je okončan prvostupanjskom osuđujućom presudom – kazao je za Slobodnu Bićanić ciljajući na proces Ivi Sanaderu.