Skupina zastupnika Europske pučke stranke (EPP), čiji su članovi HDZ i HSS, uputila je pismo novom predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru, također članu EPP-a, u kojem traže da jedan od povjerenika u budućoj Komisiji bude zadužen za pitanja europske povijesti i sjećanja na žrtve totalitarnih režima.
Desna incijativa
Pismo je potpisalo 25 zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu, među kojima su i svi članovi EPP-a iz hrvatskih stranaka, dakle Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Andrej Plenković i Davor Ivo Stier iz HDZ-a te Marijana Petir iz HSS-a.
“Smatramo da bi europske institucije, posebno Europska komisija, trebale poticati široku raspravu na europskoj razini o uzrocima i posljedicama totalitarne vlasti. To nije samo povijesno ili emocionalno pitanje, to je problem za stvarnu, sveobuhvatnu integraciju Europe”, ističe se u pismu te dodaje kako bi se time obnovile i obranile europske vrijednosti.
Njih, pak, ističu potpisnici, dovode u pitanje “zemlje izvan EU koje koriste falsificiranu povijest kako bi opravdale agesiju na susjede”. Osim ovog problema, koji se sasvim jasno odnosi na Rusiju i njezin sustav koji je uistinu vrlo blizak totalitarnom, zastupnici EPP-a smatraju da je nespominjanje totalitarnih zločina postalo prepreka dubljoj integraciji, ali i da predstavlja plodno tlo za euroskepticizam i ekstremizam.
Komunistički zločini
Junckera podsjećaju da rezolucija Europskog parlamenta iz 2009. godine “O europskoj savjesti i totalitarizmu” ima za cilj da se razotkrivanjem zločina komunističkih režima dođe do pomirenja koje se može postići prihvaćanjem odgovornosti, traženjem oprosta i jačanjem moralne obnove.
Zastupnici, njih 25, stoga vjeruju kako bi bilo nužno da “jedan od novih povjerenika u vašem timu u svom portfelju obuhvati i teme koje se odnose na europsku povijest i sjećanje”.
Komentar Tvrtka Jakovine:
Taj neće biti povjerenik, nego cenzor istine
Kada bi se u vladi EU u Bruxellesu uveo poseban resor za povijest i sjećanje, povjerenik koji bi određivao kako o onome što je bilo misliti u katakombe bi sigurno otjerao svećenike koji drže mise za poglavnika Antu Pavelića. Još veći bi se strah, u svjetlu presude Ljubljanskoj banci, osjetio u Sloveniji. Mariborčani bi morali mijenjati Titovu ulicu, iz optjecaja bi se povlačio kovani euro s likom partizanskog komandanta Stane, a spomenici partizanima uz talijansko-slovensku granicu možda bi doživjeli sudbinu onih u Hrvatskoj?
Nije posve neobično da hrvatski zastupnici u Parlamentu EU, konzervativne opcije, niti jedan povjesničar, sponzoriraju prijedlog imenovanja “komesara za prošlost”. Pa i KPJ-u je imala posebnu Komisiju za historiju.
Slične inicijative, u kojima politički vrh arbitrira što misliti o prošlosti, ima i Putin u Rusiji.
Zakon o tome kako pisati i misliti o prošlome nije cilj u demokratskim, netotalitarnim, društvima. Nadalje, slične inicijative sa zapada, poput čitanki Centra za demokraciju i povjerenje u Jugoistočnoj Europi, odbijane su baš od HDZ-ove Vlade kao miješanje u “našu istinu”.
HDZ-ov ministar prosvjete govorio je tada da Hrvati sad odlučuju što s istinom. Europski povjerenik za gospodarstvo onima koji ne znaju ne može pokrenuti proizvodnju, tako ni povjerenik za mišljenje o prošlom neće biti puno više od cenzora.