ZAGREB - Svjetski državnici i ratni veterani odaju u petak u Normandiji, na 70. godišnjicu Dana D, priznanje svim svojim suborcima koji su dali život za oslobođenje Europe od nacističke vladavine.
Polaganjem vijenaca, paradama, padobranskim skokovima, govorima svjetskih lidera, obilježen je najveći pomorski desant u povijesti ratovanja, kada se 6. lipnja 1944. oko 160 tisuća američkih, britanskih, kanadskih i drugih vojnika iskrcalo na obalu i suprotstavilo se njemačkim snagama.
Okruženi ratnim veteranima, mnogima od njih u kolicima, američki predsjednik Barack Obama i francuski predsjednik Francois Hollande na američkom su vojnom groblju, pred 9.387 bijelih križeva i Davidovih štitova s imenima poginulih američkih vojnika, emotivnim su riječima potvrdili američku-francusku solidarnost.
Obama je rekao da je 80 kilometara dug dio normandijske obale, gdje su se saveznici iskrcali na pet plaža nazvanih kodnim imenima Omaha, Utah, Gold, Sword i Juno, bio malen pojas pijeska na kojem se nije odlučivala samo sudbina rata, nego i tijek ljudske povijesti.
"Omaha. Normandija. Bio je to mostobran demokracije", izjavio je Barack Obama u govoru na američkom groblju u Collevilleu. "Naša pobjeda u tom ratu nije samo obilježila to stoljeće, nego je oblikovala sigurnost i blagostanje svim naraštajima. Od zapadne Europe do istočne, od Južne Amerike do jugoistočne Azije, sedamdeset se godina širi demokracija", rekao je Obama. "Ništa se od toga ne bi dogodilo bez ljudi koji su bili spremni za to dati život", rekao je.
"Gospodo", rekao je Obama obraćajući se ratnim veteranima, "želim da znate da je vaše nasljeđe u dobrim rukama", zaključio je uz veliki pljesak nazočnih.
Hollande je naglasio da "Francuska nikada neće zaboraviti solidarnost između dviju nacija, solidarnost temeljenu na zajedničkom idealu, strasti za slobodom".
Prijepodne je u memorijalnom centru u Caenu održana komemoracija za 20 tisuća francuskih civila koji su poginuli tijekom bitke za Normandiju.
Gotovo 1.800 veterana s normandijskih plaža i šefovi država i vlada dvadesetak zemalja, među kojima su Obama, David Cameron, Angela Merkel i Vladimir Putin, sudjeluju u petak na svečanostima koje će u povodu godišnjice Dana D trajati cijeli dan.
Sedamdeseta godišnjica savezničkog iskrcavanja u Normandiji dirljivija od ijedne prije jer se svijet njome oprašta od svoje "najbolje generacije", posljednjih neposrednih svjedoka Dana D, danas ostarjelih i mahom onemoćalih ratnih veterana u devedesetim godinama koji će vjerojatno posljednji put u većem broju nazočiti slavljeničkoj obljetnici.
Središnja međunarodna svečanost bit će popodne održana na plaži Sword, najistočnijoj od pet plaža, na kojoj će biti podignuta posebna tribina za sve uzvanike.
Usporedo s proslavama Dana D, Francuska kao zemlja domaćin pokušava iskoristiti nazočnost svjetskih državnika i ublažiti posljedice ukrajinske krize.
Na fotografiji: Kraljica Elizabetha II, princ Charles i njegova supruga Camilla Parker, FOTO: AFP
Tako je ruski predsjednik Vladimir Putin, kome je ovotjedni posjet Francuskoj prvi susret sa zapadnim dužnosnicima od aneksije Krima, o ukrajinskom pitanju razgovarao u četvrtak u Parizu s britanskim premijerom Davidom Cameronom i s francuskim predsjednikom Francois Hollandeom, a u petak u Deauvilleu u Normandiji i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Merkel je poručila Putinu da Rusija ima "veliku odgovornost" u donošenju mira u Ukrajinu, rekla je glasnogovornica njemačke vlade.
Na fotografiji: Francuski predsjednik Francoise Hollande i amrički predsjednik Barack Obama, FOTO: AFP
"U tim razgovorima, kancelarka je rekla da sada, nakon priznatih predsjedničkih izbora u Ukrajini, treba iskoristiti vrijeme da bi se stabiliziralo stanje, posebno u istočnoj Ukrajini", rekla je glasnogovornica na novinskoj konferenciji u Berlinu. "I u tim razgovorima ona je iskoristila prigodu da podsjeti Rusiju na njezinu odgovornost na tom planu", dodala je.
U Normandiji se Putin neformalno sastao i s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom. Na početku susreta rukovali su se, sastanak je trajao 15 minuta a razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjivanje napetosti, uključivo mogućem priznavanju izbora Porošenka od strane Moskve, kao i o ekonomskim posljedicama ukrajinske krize, rekao je izvor iz Hollandeova ureda.