ZAGREB - U Hrvatskoj je sve više religioznih među mlađim generacijama, sve više naših ljudi odbacuje pobačaj, sve smo restriktivniji u području spolnog morala, sve smo konzervativniji po pitanju bračne nevjere i razvoda, tvrdi Gordan Črpić iz Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.
Iako nedavno objavljeni rezultati Europskog istraživanja vrijednosti pokazuju da se u Hrvatskoj od 1999. do 2008. za šest posto smanjio broj katolika i premda neki tvrde da bi to mogao biti signal nadolazeće sekularizacije u Hrvatskoj, Črpić, koji je zajedno sa Sinišom Zrinščakom sa zagrebačkog Pravnog fakulteta izradio analizu rezultata istraživanja, kaže kako su takvi komentari pretjerani:
- Ovakve rezultate predvidjeli smo još 1998. na osnovi ondašnjih analiza, po kojima se vidjelo kako od 10 do 15 posto populacije ulazi u kategoriju “nominalni katolici”. Dakle, to su oni koji se nominalno deklariraju katolicima, ali po drugim pokazateljima ne ulaze u kategoriju vjernika.
To je varijabilna kategorija i može kliziti u postocima, što se i događa. Zaključak naše analize jest da rezultati pokazuju “dinamičnost u stabilnosti”, što jasno govori da je stabilnost temeljna značajka religijske situacije u Hrvatskoj, a ovi rezultati nisu ni neočekivani ni zabrinjavajući. Sva istraživanja koja su rađena u zadnjih deset godina pokazuju da je u Hrvatskoj oko 85 posto katolika, uz odstupanje od 3 do 5 posto.
Kako objašnjavate porast religioznosti kod mlađih generacija?
- Mladi ljudi su uvijek dinamični i ozbiljno shvaćaju ono čemu se predaju. U nekim istraživanjima otkrili smo kako je velik broj mladih, oko 40 posto, spreman posvetiti se karitativnim i ostalim religijski motiviranim djelatnostima. Ali, upravo među mladim ljudima koji pokušavaju oživiti svoju vjeru mogu se pronaći i najveći kritičari Crkve, oni žele da institucija živi dinamikom njihove religioznosti.
Dugo smo mislili kako je fenomen rasta religioznosti kod mladih povezan s vjeronaukom u školama, ali treba uzeti u obzir da se taj religiozni revival javlja i jednoj Nizozemskoj, gdje se ne može objasniti na taj način. U Europi još uvijek traje trend jačanja religioznosti započet sredinom 80-ih godina, koji već dulje vrijeme iznova iznenađuje mnoge pobornike sekularizacijske paradigme, posebno ‘vjernike sekularizacije’, kako poznati američki sociolog religije Rodney Stark naziva one koji u sekularizaciji ne vide fenomen, nego poželjno stanje.
Može li se reći da Hrvatsku tek čeka sekularizacija, kao što neki tvrde?
- Taj proces sigurno nije neizbježan. Puno toga ovisi o društvenim, kulturološkim i povijesnim specifičnostima. Recimo, u Slovačkoj se sekularizacija nije dogodila, a u Češkoj jest, iako su ta dva naroda dugo živjela u zajedničkoj državi. Ako pričamo o mogućoj sekularizaciji nakon ulaska u EU, treba znati da je u Hrvatskoj više od dvije trećine stanovništva još uvijek duboko ukorijenjeno u kršćanskoj tradiciji. Nisam vidovit, ali teško je utvrditi neki trend koji bi govorio da bi se naše društvo moglo radikalno sekularizirati u kratko vrijeme. Uz porast religioznosti kod mladih, ovo istraživanje je dalo još jedan zanimljiv rezultat - došlo je do porasti restrikcije u području spolnog morala. Prvi put gotovo 50 posto populacije odbacuje pobačaj, a hrvatski građani postali su konzervativniji i po pitanju razvoda i bračne nevjere.
‘Zbog mladih imamo porast religioznosti’
Dakle, ne možemo govoriti o sekularizaciji u Hrvatskoj ili o njezinu početku?
- Ne samo to, nego u Hrvatskoj se javlja suprotan fenomen. U svim teorijama sekularizacije naglašava se kako su mlađe generacije manje religiozne od starijih. Kod nas imate obrnuti trend - mlađi naraštaji su upravo oni koji stabiliziraju stanje, kod njih se bilježi porast religioznosti. Na općoj razini Hrvatska je i dalje jedna od najreligioznijih država u Europi. Kod nas se može govoriti o drugom tipu sekularizacije, onom na razini funkcionalne diferencijacije, gdje se može ustvrditi da religioznost nema presudan utjecaj na druge sfere života kao što su rad, obitelj i pitanje socijalnog morala. Religioznost živi svoju autnomnu sferu, neovisnu o drugim područjima. U teološkom smislu to nije dobra situacija, međutim treba znati da vjernička zajednica nikada nije bila savršena. Ona, međutim, po svim istraživanjima ima voju konstantnu čvrstu vjerničku jezgru.
Kolika je ona?
- Oko 25 posto stanovništva. I taj podatak nas također svrstava među religioznije europske države. (G. Andrijanić)
