Uskok je historijski naziv prognanika i prebjega pred osmanskim nadiranjem koji su se pridružili posadama hrvatskih pograničnih utvrda i nastavljali borbu, nerijetko i gerilskim odnosno gusarskim metodama, oformivši u razdoblju 1463. - 1618. posebnu vojnu i društvenu organizaciju s vlastitim ustrojstvom i kodeksom, sa središtem prvo u Klisu, a nakon njegova pada u Senju. USKOK je međutim Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, posebno hrvatsko državno odvjetništvo, osnovano 2001. (u doba šestostranačke koalicije) i ustrojeno uglavnom po uzoru na talijansku Nacionalnu upravu za suzbijanje mafije. Radom USKOK-a upravlja ravnatelj, kojeg imenuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravosuđa te kolegija Državnog odvjetništva. Prijavu USKOK-u (ili kaznenu prijavu) mora podnijeti svako tijelo državne vlasti i svaka pravna osoba, netom dozna za okolnosti i podatke koji upućuju na neko kazneno djelo za koje je nadležan USKOK: ako su ga planirale ili počinile tri ili više osoba (organizirani kriminal), odnosno ako je posrijedi korupcija, nezakonita manipulacija financijskim sredstvima itd. Kazneni postupak za kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a provode županijski sudovi u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, odnosno Splitu. “Uskok” je u hrvatskome postverbal glagola “uskočiti”, složenice prijedloga “u” i glagola “skočiti” od imenice “skok”, baltoslavenskog podrijetla (praslavenski “skok’”, litavski “šokti”), od indoevropskog korijena “*skek-” (skakati, hitro se gibati), usp. grčki “kekęnas” (zec).