Oluja je u hrvatskoj znanstvenoj terminologiji naziv za veoma jak vjetar. Na Beaufortovoj ljestvici 8 stupnjeva ima olujni vjetar (62-74 km/h), 9 oluja, 10 jaka oluja koja čupa drveće, 11 teška oluja (103-117 m/h),a jači je samo orkan (12 bofora).
„Oluja“ je i kodni naziv vojne operacije 4-7 kolovoza 1995 u kojoj je Hrvatska vojska oslobodila oko 10.400 četvornih kilometara odnosno 18,4 posto ukupnog ozemlja Hrvatske. Taj se događaj obilježava Danom domovinske zahvalnosti.
Iako je pojam oluje veoma poznat, njegova etimologija je prilično nesigurna.
Daničić tu riječ izvodi iz grčkoga „aellaíos“, dovodeći to u vezu s glagolom „áemi“ (puhati, vijati).
Skok to poriče, jer je za njega „oluja“ eufemizam hebrejskoga biblijskog uzvika „hallelujah“ (slavite Boga!), kao što je „fortunal“ augmentativ latinske riječi „fortuna“ (sreća), iz koje izvodi i oblike „vrtuna“ i „f(u)rtutma“ (bosanski).
Gluhak se pak domišlja da je „oluja“ potekla od praslavenske riječi „*xlujati“ (teći), odakle u bugarskome „hlue“ (vije, propuhuje), te ličko bezlično „luja“ (sprema se nepogoda, „nevera će“). On navodi starohrvatske oblike „hliditi, hlinuti“ (puhati, puhnuti), slovenski „hleniti“, ruski „hlynut'“, ukrajinski „hlynuti“, bjeloruski „hlynuć“ – koji svi mogu značiti i: naglo izbiti, šiknuti, briznuti.
Nema sumnje da je „Oluja“ 1995 naglo izbila, i da je prouzročila fertutmu.