Marko je stajao u modernistički uređenom odvjetničkom uredu na korak od vlastitog sna: u 40. će napokon postati vlasnik stana.
Nešto novca je uštedio, dok se za ostatak zadužio u banci na 20 godina. Još samo treba potpisati ugovor. Zato i stoji u odvjetničkom uredu. Čeka kupoprodajni ugovor.
- Idite na kavu pa se vratite, ugovor će biti spreman - rekla mu je odvjetnica.
Marko se nasmiješio. Nije ni slutio da to tako kratko traje.
- Recite samo koliko će me to koštati? - pita s vrata.
Odvjetnica ga zove da se vrati. Govori mu da vidi da je normalan te da mu želi izaći u susret.
- Gledajte... - oprezno će ona.
- Za taj posao trebala bih vam po tarifi naplatiti iznos u vrijednosti od 1 posto cijene vašeg stana, a vaš stan vrijedi 150 tisuća eura, onda bi to bilo 1500 eura uz račun, ali dajte mi 3000 kuna bez računa i sve uredu - kaže mu.
Marko se vratio s 3000 kuna, zgrabio ugovor te otišao sretan jer je jeftinije prošao.
Iako je ova istinita priča (samo je ime aktera promijenjeno) simpatična, ona je i dalje nelegalna. Jer ona u kojoj odvjetnik izlazi u susret klijentu - dileru, lopovu ili ubojici - neće nam zvučati toliko simpatično.
A kako uopće odvjetnike plaćaju klijenti koji ne mogu dokazati porijeklo vlastitog novca? I prijavljuju li odvjetnici sve svoje poslove, nagrade, pa i bonuse? Jer ako uprihode onoliko koliko prijave, odakle im onda luksuzni automobili, kuće, stanovi?
Pita se to i pomoćnica ministra Linića i ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec.
- Porezna je utvrdila da su 2011. godine odvjetnici u prosjeku prijavili dohodak u visini od 70 tisuća kuna, a istodobno imamo uvid i u podatke o njihovoj imovini koja je znatno veća. Koga zavaravamo, pa toliki dohodak ostvaruju u prosjeku fizički radnici - objašnjava ravnateljica Čavlović-Smiljanec.
Poziva se i na istraživanje koje je lani za Poreznu upravu provela Agencija Puls, a utvrdilo je da više od 80 posto građana misli da je najveći problem hrvatskoga gospodarstva - siva ekonomija.
- Na pitanje što misle tko je utajio najviše računa građani su odgovorili - odvjetnici - priča ona.
Najava uvođenja fiskalnih blagajni za odvjetnike izazvala je pravu buru u toj branši. Isprva su se pobunili tvrdeći da će time biti narušena povjerljivost odnosa između odvjetnika i klijenta te da nisu oni u rangu s frizerima i konobarima, a ovih je dana predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Robert Travaš najavio ustavnu borbu protiv najnovijeg Linićeva zakona.
Predsjednik HOK-a Travaš rekao je u razgovoru za Jutarnji list da ih podržava i sam ministar pravosuđa.
- Dobili smo podršku ministra, ali očito nije bila dovoljna jer Zakon je ipak prošao bez ozbiljnije rasprave - kaže predsjednik Travaš.
Komora je zato Ustavnom sudu podnijela prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prema kojem se fiskalne blagajne primjenjuju i na odvjetnike, te je zatražila privremenu obustavu primjene Zakona do donošenja odluke.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kaže, pak, da podržava Linićev zakon, a ne HOK.
- Povjerljivost između klijenta i odvjetnika je zajamčena, pa ne vidim nikakav problem s uvođenjem fiskalnih blagajni za odvjetnike - poručio je ministar Miljenić te dodao:
- Ako postoje neki drugi argumenti, osim onoga da bi se tim zakonom mogla narušiti povjerljivost odnosa klijenta i odvjetnika, za njih ne znam, pa ih ne mogu komentirati. Nisam upoznat s pokretanjem postupka na Ustavnom sudu, ali nema veze, vidjet ćemo što će reći sud.