GROTESKNI HUMOR

TEATAR NAKAZA Lutkarski kazališni opus Zlatka Boureka u Gliptoteci HAZU

 Neja Markičević / Cropix
Kazalište figura postoji otkada su figure 'progovorile' na sajmištima, trgovima i birtijaškim klupama. U vrijeme burnih previranja, njemački proleteri u štrajkaškim komunama zabavljali su narod drvenim figurama

ZAGREB - Izložba "Teatar figura – kazalište nakaza" Zlatka Boureka, na kojoj će se predstaviti lutkarski kazališni opus tog hrvatskog kipara, slikara, režisera, scenografa, kostimografa, autora crtanih i igranih filmova, otvorit će se 18. siječnja u Gliptoteci HAZU.

Bourekove lutke po mnogočemu se razlikuju od klasičnog kazališta lutaka, a i sam autor kaže kako "Teatar figura nije lutkarsko kazalište za djecu, to su zločesti, rugalački, sardonični likovi, koji govore o sadašnjosti i prošlosti na kritičan način", stoji u najavi izložbe. Kazalište figura Zlatka Boureka ostaje i dalje pučki teatar, sardoničan, pomalo lascivan, zubat, ruga se sam sebi, dodaje se.

Naziv kazalište figura postoji otkada su figure 'progovorile' na sajmištima, trgovima i birtijaškim klupama. U prvoj trećini 20. stoljeća u Berlinu u vrijeme burnih previranja, njemački proleteri u štrajkaškim komunama zabavljali su narod drvenim figurama. Vrag, smrt, kapitalist, udovica pjevali su budnice i kamenjem gađali omražene figure. Drvene figure recitirale su patetične proleterske parole, ali i lascivne tekstove o kapitalistima i popovima.

U Osijeku je pokraj Drave i zimske luke 1945. postojao takav teatrino, koji je vodio jedan stari umjetnik u trbuhozborstvu. Program je bio sastavljen od 'sramotskih' bećaraca, a publika je gađala figure krpenim loptama. Tko je pogodio tri puta zaredom, dobio bi bocu ruma. Iste godine u Osijeku iza kapucinske crkve u učilištu latinskog mladi sjemeništarci držali su jedanput na tjedan program kazališta figura. Slična tradicija postoji i u Japanskom kazalištu burnaku, gdje se još od 17. stoljeća jako cijeni kazalište figura.

Akademik Zlatko Bourek (Požega, 1929.) diplomirao je kiparstvo i slikarstvo na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu 1955. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Dubrovniku, Duisburgu i New Yorku i sudjelovao na mnogim skupnim izložbama diljem svijeta. Od 1960. godine radi crtane filmove temeljene na vlastitim scenarijima, jedan je od osnivača Zagrebačke škole crtanog filma.

Kao režiser i scenarist snimio je tri igrana filma, dok je kao scenograf i kostimograf radio u Dramskom kazalištu Gavella te njemačkim kazalištima. Od 1988. stalni je član kazališta Hans Wurst Nachfaren u Berlinu, gdje je postavio četiri Čehovljeve jednočinke, Shakespearovu "Ukroćenu goropadnicu" i farsu "Rigoletto". Godine 1977. u Dubrovniku režira lutkarsku farsu "Orlando maleroso". Predstavom "Hamlet" u izvedbi kazališta ITD doživljava veliki uspjeh i gostuje na najvećim svjetskim kazališnim festivalima. Njegovo stvaralaštvo u svim sferama umjetničkog djelovanja gotovo uvijek obilježava groteskni humor s nadrealističnim elementima povezan s elementima folklora. Dobitnik je velikog broja domaćih i međunarodnih nagrada.

Na dan otvorenja i u Noći muzeja, u petak 31. siječnja, Bourekov će Teatar figura u Gliptoteci 'oživjeti' uz živu glazbu s gradskim pjesmama i izvođenjem sekvenci iz njegovih predstava. Izložba će biti otvorena do 14. veljače.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. travanj 2024 01:18