Sanacija hrvatskog zdravstvenog sustava državu će stajati - pet milijardi kuna! Podatak je to koji je nakon današnje sjednice Vlade iznio ministar financija Slavko Linić , poručivši kako do kraja godine cijeli sustav mora biti postavljen tako da više ne proizvodi minuse.
Zdravstvo grca u dugovima, koji su se gomilali godinama, jedan je od glavnih izvora nelikvidnosti, a ni jedna vlast dosad nije se odlučila na radikalne mjere, poput ukidanja ili spajanja dijela bolnica, koje bi mogle spasiti zdravstvo.
Svi u minusu
Upravo su dugovi zdravstvenog sustava ono na što ekonomisti godinama upozoravaju kada govore o prikrivenom deficitu, koji poput tempirane bombe prijeti javnim financijama.
Vlada je prije dva tjedna donijela odluku o sanaciji devet kliničkih bolnica, tešku oko 1,9 milijardi kuna, da bi danas otišli i korak dalje te sanirali još 25 zdravstvenih ustanova, mahom županijskih bolnica, što će stajati 1,13 milijardi kuna. Ostatak duga od oko dvije milijarde kuna, prema informacijama iz Vlade, dugovi su HZZO-a prema ustanovama i dobavljačima.
- Do kraja lipnja svi u zdravstvu moraju biti svedeni na rok plaćanja od 60 dana, čime će biti provedena financijska transakcija za saniranje dugova, a potom i ozbiljan rad na sanaciji da se ne stvaraju novi dugovi - kazao je danas Linić, dodavši kako će na tome zajedno raditi njegovo ministarstvo i Ministarstvo zdravlja, kao i HZZO.
Dva kredita
No, i ova sanacija kroničnog hrvatskog bolesnika ima svoju cijenu, koju će platiti porezni obveznici. Naime, i financijska konstrukcija za sanaciju zdravstva zatvorena je uz pomoć kredita. U Vladi danas nisu htjeli govoriti kod koga su se zadužili i po kojim uvjetima, no neslužbene informacije govore da je riječ o dva kredita.
U tome treba gledati i jedan od razloga rasta javnoga duga u ovoj godini. Tako se u Ekonomskom programu koji je Vlada s jučrašnje sjednice uputila u Bruxelles, u ovoj godini prognozira rast javnoga duga za 2,5 posto BDP-a, što je ekvivalent brojci od oko 8,5 milijardi kuna.
- Sve je to dogovoreno i isplanirano kroz ponovno zaduženje. Kad promatramo sve dubioze koje smo zatekli - od brodogradnje, neprovedenih reformi u trgovačkim društvima, problema u zdravstvu - posljednjim potezima koje ćemo imati u prvom polugodištu sve ono što se zove prošlost i plaćanje prošlosti bit će zatvoreno. Na žalost, iz kredita - požalio se Linić. Ipak, sve to, kaže, ne bi se smjelo prelomiti preko leđa pacijenata.
Ipak, Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra za pravne i financijske poslove kaže kako je potrebno napraviti dubinske analize kako bi se vidjelo koliko se ukupnog duga u zdravstvu, koji iznosi preko pet milijardi kuna, odnosi na nepodmirene obveze u zakonskom roku od 60 dana. - Cjelokupne obveze ne mozemo zvati dugom jer neke od tih obveza još ni ne trebaju doći na naplatu. Tu je riječ o obvezama za koje još nije prošao zakonski rok od dva mjeseca - kaže Đukanović.
Naime, svi dugovi bolnica koje su u sanacijskom programu svoje obveze prenijet će na HZZO kojem bi Ministarstvo financija trebalo uplatiti novac, kojim će se pokriti troškovi za dobavljaće, naravno, a najveći dio odlazi veledrogerijama.
Proračun za zdravstvo iznosi oko 21,5 milijardi kuna. Od toga, 17 milijardi kuna slijeva se iz doprinosa, a ostatak ide iz ostalih proračunskih prihoda. No, iako je zdravstvo jedan od najvećih potrošača, ni to nije dovoljno za normalno funkciniranje. Tako je lani zdravstveni sustav iz proračuna dobio dodatnih 460 milijuna kuna.
Bolnice dužne
Današnjom odlukom o sanaciji obuhvaćene su bolnice u Našicama, Pakracu, Požegi, Vukovaru, Vinkovcima, Šibeniku, Kninu, Čakovcu, Dubrovniku, Karlovcu, Korpivnici, Novoj Gradiški, Puli, Sisku, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Virovitici, Zaboku i Zadru.