Najveći porezni dužnik kao privatna osoba u Zagrebu, i drugi u Hrvatskoj, s dugom većim od 12 milijuna kuna je Jozo Primorac, upravitelj Zaklade Primorac za pomoć ugroženoj djeci, povratnik iz Švicarske koji se krajem 90-ih u Hrvatskoj predstavljao kao veliki humanitarac i dobročinitelj.
Ali iza Primorčeve zaklade u Hrvatskoj su ostali milijunski porezni dug, tri srušena bespravna objekta i kupci njegovih stanova, koji i danas tvrde da ih je prevario jer su imali problema s upisom vlasništva, neki tvrde da se do danas nisu upisali.
Primorac, pak, osporava porezni dug. Kaže da je podnio tužbu. - Pogriješio sam. Trebao sam novac iznositi iz Hrvatske, a ne ga unositi. Žele mi naplatiti 20 posto poreza za novac koji je u tri godine iz Švicarske ušao u Hrvatsku, a Zaklada je oslobođena plaćanja poreza - objašnjava Primorac.
Dragi Bog i porezna tajna
- Sud će odlučiti, mi smo na sudu, a ako od toga ne bude ništa, onda ćemo to rješavati u Strasbourgu. Novac je ušao iz Švicarske i radili smo projekte, a zašto mi sada hoće naplatiti porez, ne znam, no to će reći sud, Bože moj - rekao je Primorac kojeg smo dobili na mobitel.
Rekao je da je trenutno u Bosni. Poslovanje je u zadnje vrijeme preselio u Bosnu, odakle je rodom, a u Čitluku je Zaklada donirala 1,1 milijun švicarskih franaka za izgradnju vrtića, otkriva nam ravnateljica vrtića.
- Bilo je to Božje čudo - rekla je ona.
I u medijima u Bosni Primorca se prezentira kao humanitarca, vjernika, skromnog tipa. U intervjuu za portal Glas Brotnja u srpnju je izjavio:
“Radili smo u više zemalja izvan Bosne i Hrvatske i zato mi je žao što nismo naišli na više razumijevanja ovdje kod nas. Jako je važan red i rad, a onda i dragi Bog pomogne da ako se nečemu posvetimo to dobro ispadne”.
Ali u Hrvatskoj mu nije dobro ispalo s Poreznom upravom, gdje je porezni dug napravio kao građanin, a većina duga odnosi se na porez na dohodak. Nekretnine u Zagrebu za koje smo utvrdili da ih posjeduje u zemljišnim knjigama i danas glase na Zakladu.
Pitam ga što sve posjeduje u Hrvatskoj, on, ili Zaklada, ili njegova kći, odnosno rodbina, na koju također glase neke nekretnine, odgovara da ne zna točno i da to sada nije važno.
Porezna uprava na listi dužnika kao Primorčevu adresu prebivališta navodi Bern u Švicarskoj.
- Što ste poduzeli kako biste Primorcu naplatili dug - pitala sam Poreznu jer se u zemljišnim knjigama ne vidi da su nekretnine Zaklade pod ovrhom ili da su stavljene zabilježbe o sudskim sporovima ili dugovima.
- Konkretan slučaj je porezna tajna. Ali Porezna uprava protiv svih koji su na listi vodi postupke prisilne naplate - rekli su u Poreznoj.
No, čini se da Porezna nije pokrenula proboj pravne osobnosti kojim bi mogla ući u trag dužnikovim pravnim poslovima.
- Možda i jesmo, ali ni o tome ne možemo javno - kažu neslužbeno u Poreznoj upravi.
- Nisu to učinili. Zaklada i dalje normalno posluje - kaže Primorac koji je prilično neuhvatljiv.
Na fiksni broj Zaklade u Zagrebu nitko se ne javlja, a većina onih s kojima smo razgovarali i koji su u kontaktu s njim rekli su nam da imaju samo broj telefona Zaklade. Tražili su ga više puta i poreznici, rekli su nam u knjigovodstvenom uredu koji je nekad vodio Primorčeve knjige. Dodali su da su ga mnogi tražili, najviše poreznici, ali da oni više nemaju nikakav kontakt s njim.
Jedini koji ga je kontaktirao prije nego što se odazvao na naš poziv je načelnik Općine Čitluk Ivo Jerkić.
- On mi je javio da se raspitujete - rekao je Primorac.
Vlasnici koji to nisu
No, načelnik Jerkić nam se nikada nije javio.
Do Primorca već godinama ne može doći ni vlasnica jednog stana koja je željela ostati anonimna. Početkom 2000-ih kupila je od Primorca stan od tridesetak četvornih metara, a još se nije upisala kao vlasnica.
Stan i danas u zemljišnim knjigama glasi na Zakladu Primorac.
- Prodao mi je stan za 45 tisuća eura, a do danas se nisam uspjela upisati, i to već deset godina. Ponekad me kontaktira neki njegov odvjetnik, svaki put drugi jer ih često mijenja, kaže da će to sada riješiti, ali ništa se ne dogodi. Pet tisuća eura ostavila sam kao polog kod javne bilježnice da će to moći podići kad dobijem papire o vlasništvu - ispričala nam je ona.
Primorac tvrdi da to nije istina.
- Nije istina, pa kako sam onda podigao tih pet tisuća eura - uvjerava nas Primorac.
Problema s upisom vlasništva imali su i drugi kupci njegovih stanova u zgradama na Pantovčaku koje je izgradio preko tvrtki koje su danas ugašene. U medijima se o tome pisalo početkom 2000-ih.
Danas jedan od tih kupaca kaže da više nikada ne bi od njega kupio stan jer ih je prevario i dugo su imali problema s upisom vlasništva.
Primorac ne krije da je imao sklonost graditi po Zagrebu bez dozvola, poznato je da mu je država srušila tri bespravno sagrađena objekta.
- Mi smo bili predali zahtjev i počeli graditi - kaže on.
- Počeli ste graditi prije nego što ste dobili dozvolu za gradnju - pitam ga.
- Gradili su i drugi oko nas bespravno, pa se njima ništa nije dogodilo niti im je išta srušeno. Oni su mogli graditi. Mogli su nam dati kaznu, a ne sve srušiti - kaže Primorac.
Jedna stanarka na Medveščaku 54, gdje je Primorac svojedobno kupio dva stana, ispričala nam je da je dvije godine vodila bitku s njim.
Zgrade za sirotinju
- Kupio je i dio zemlje kraj kuće i krenuo bespravno graditi stambenu zgradu. Prijavili smo ga inspekciji, zvali Ministarstvo, sve smo poduzeli, na kraju mu je to zaustavljeno - ispričala nam je.
Početkom 2000-ih Primorac se predstavljao kao humanitarac i najavljivao gradnju stanova koje bi siromašnim obiteljima davao u najam za jednu kunu.
Kako su mu objekti srušeni, projekt nije realizirao do kraja. Danas kaže da u osam njegovih stanova još žive siromašne obitelji.
- Dva stana su u toj nekretnini potpuno uništena zahvaljujući tim obiteljima - proziva ih.
Njegov bivši odvjetnik rekao nam je da Primorac neke obitelji sada želi iseliti jer im je istekao ugovor o najmu, ali one očito ne žele izaći.
- Ne znam više koliko je tamo djece, ali zbrinuli smo 70 djece.
Neki su imali ugovore na deset godina, drugi na 15, ali ne znam, nisu to moja djeca, to su sad Linićeva djeca - kaže Primorac i dodaje:
- Nisam ja dobrotvor, ali neka netko drugi da stan za jednu kunu i plati komunalije, Bože moj.
Primorac je nekadašnji student zagrebačkog Pravnog fakulteta koji je nakon druge godine studija odlučio otići u inozemstvo. Živio je u Njemačkoj, Francuskoj i Švicarskoj. Radio je kao građevinar. Ubrzo se upustio u privatno poduzetništvo te je počeo otkupljivati zemljišta i graditi kuće, a svu zaradu pretakao je u nekretnine. Podaci su to iz Primorčeve biografije o kojima su svojedobno pisali hrvatski mediji, a što im je ispričao Primorac. Usporedno s građevinskim poslovima počeo se baviti humanitarnim radom pa je početkom 90-ih osnovao dvije zaklade, jednu u Švicarskoj, Hilfe für Kinder, i drugu u Hrvatskoj, “Primorac”.
Zaklada Primorac i dalje se vodi u Registru zaklada, a prijavljuje i prihode, što je vidljivo na financijskim servisima.
Tako je lani prijavila prihode od samo 1,1 tisuću kuna, ali je 2011. prijavila prihode od 1,2 milijuna kuna.
Najveći prihod prijavila je 2008. u visini od četiri milijuna kuna. Zaklada je 2012. završila s gubitkom od 5,4 tisuće kuna.
Zaklada u Švicarskoj nema nikakvu službenu internet stranicu, a na jednom od portala vidljivo je da se povezivala s Barbarom Primorac, suprugom Joze Primorca.
Zagrebačka Zaklada prijavljena je na adresi Kecerini gornji 1 u Šestinama, gdje Zaklada posjeduje ogromno zemljište, odnosno u zemljišnim knjigama navodi se kao vlasnik nekih oranica vinograda, voćnjaka... Primorac se u Hrvatskoj više ne predstavlja kao dobrotvor, ali to sada čini u Bosni.
Rušitelji i graditelji
Nedavno je dao intervju za jedan portal u kojem je rekao da je domovinu napustio zbog političko-ekonomskih razloga.
Ispričao je da je novac zaradio u građevinarstvu i da je imao tvrtke u kojima je radilo sto ljudi, no da je zadnjih desetak godina te poslove sveo na minimum i posvetio se humanitarnom radu. Osnovao je Zakladu Primorac i Hilfe für Kinder, za koju je izjavio da još djeluje, te da je imao zaklade i u Brazilu i Rumunjskoj, ali da je njih ugasio. U tom je intervjuu također rekao da nije zadovoljan poslovanjem u Hrvatskoj. “Mi ne možemo dugoročno održavati te objekte.
Ako nađemo zajednički jezik s gradskim ocima, dobit će ih Grad. Uglavnom, nećemo se širiti u Zagrebu jer imamo loša iskustva s tim u vezi. Srušili su nam tri objekta, jedan na Medveščaku, drugi u Šestinama, s obzirom na to da građevinska dozvola još nije bila gotova. Objekte su nam srušili, ne ostavivši nam ni temelje. Molili smo da nam barem temelje ostave dok građevinska dozvola ne bude gotova.
No, nije bilo milosti. Nemam im što zamjeriti jer uvijek je bilo rušitelja i graditelja. Stoga idemo u Bosnu i Hercegovinu, gdje ćemo graditi objekte za potrebite”, izjavio je Primorac.