NIKOLA MIJATOVIĆ

‘Novi porez je dobar, ali je kompleksan, teško naplativ i za državu - preskup!’

Ovo je možda krivo vrijeme za njegovo uvođenje. Potrebno je više vremena da se procijeni vrijednost nekretnina

Porez na nekretnine da, ali ne sada, ne u situaciji pada osobne potrošnje, pada BDP-a, smatra Nikola Mijatović, profesor na Katedri za financijsko pravo i financijsku znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Uvjeren je kako je prijedlog koji je iznio ministar financija Slavko Linić vrlo kompliciran i za državu - preskup.

- Ovo je vrlo kompleksan porez. Postoje različita oslobađanja, olakšice i veći dio se prebacuje na lokalnu zajednicu. Inače, za porez vrijedi pravilo: što je više stopa, olakšica, oslobađanja, to je porez kompliciraniji i skuplji za ubiranje.

Inače, takav porez postoji u nekim državama i nije sporno njegovo postojanje, ali sporan je način provedbe: treba procijeniti nekretnine, na kojim su lokacijama, kao i tretman različitih vrsta nekretnina. Zato je to vrlo skup porez i trebalo bi dobro promisliti kako ga uvoditi i kada.

Znači, vi ste za porez, ali ne sada. Kad biste ga vi uveli?

- Načelno, možemo reći da ima razloga za uvođenje, ali kako je to vrlo osjetljiv porezni oblik, s obzirom na njegovu kompliciranost, s takvim porezima ne treba žuriti, pogotovo ne u turbulentnim vremenima kakva su sada.

Aludirate na krizu i nadolazeće lokalne izbore?

- Točno. Ali meni je zanimljivo to što se puno zadaća prebacuje na lokalnu razinu, zanimljiva mi je ta briga sa središnje razine kako će se financirati lokalna samouprava.

U ovoj je situaciji logično postaviti pitanje: što slijedi iza toga?

To je možda prvi korak koji na razini ideje djeluje lijepo i vrlo prihvatljivo. Međutim, htio bih da mi netko odgovori koji je smisao uvođenja ovog poreza u kontekstu lokalnih izbora i što će se događati nakon izbora?

A što vi mislite, što je posrijedi?

- Cijela porezna reforma se stihijski vodila, svaki mjesec radile su se porezne izmjene koje jedna s drugom nemaju veze. Čak i kad se u jednom trenutku stekao dojam da je napravljen korak naprijed, nakon toga slijede dva ili tri koraka natrag. Imate primjer PDV-a. Porastao je na 25 posto. Mjesec, dva proračun se dobro punio, ali nakon toga, krenuo je pad potrošnje. U kolovozu su prihodi od PDV-a, u odnosu na godinu ranije, pali 750 milijuna kuna. Gotovo 25 posto! Plan je bio postići jedan cilj, a dogodilo se nešto posve drugo. Ukupni prihod od PDV-a je 37 ili 38 milijardi kuna, a kad se uzme u obzir kolovoški podbačaj od 750 milijuna kuna, prihodi od PDV-a mogli bi pasti na 30 ili 31 milijardu kuna. To bi bila velika razlika i dokaz kako se stihijski radi.

Šteta veća od koristi

Ali porez na nekretnine za stan u kojem se živi ili povremeno boravi ostaju na razini komunalne naknade.

- Uvođenje poreza na nekretnine dovodi do dodatnih poreznih obveza. Nebitno je što je to 300 ili 500 kuna. To ima psihološki učinak, ljudi koji imaju nešto novca, ne troše. Boje se što će biti sutra, preksutra. Štede. Dogodit će se da će lokalne samouprave ubrati nešto novca od poreza na nekretnine, ali s druge strane bi proračunski prihodi na potrošačkim porezima mogli znatno opasti. A naš se proračun oslanja upravo na potrošačke poreze. Dogodit će se da ćemo na potrošačkim porezima izgubiti nekoliko milijardi, a od poreza na nekretnine uprihodit ćemo nekoliko stotina milijuna. Šteta će biti veća od koristi.

U Vladi ne misle tako.

- U prezentaciji se navodi ukidanje prireza, ali se ne navodi kada. Bojim se da je to ondje stavljeno samo da bi se amortizirao negativni odjek uvođenja novog poreza. Ponavljam, nigdje ne stoji kad bi se trebao ukinuti prirez. Osim toga, predlagatelj, odnosno onaj tko je odlučio da će se uvesti ovaj porez, za nekoliko godina, kad porez opstane, a jedinice lokalne samouprave ne ukinu ili smanje prirez na porez, može reći: mi smo im dali alat, ali oni ne ukidaju prirez, tu mi ne možemo ništa. I onda se animozitet prema ovom porezu, koji je donijela Vlada, ne iskazuje prema njima, nego prema lokalnoj zajednici.

Smanjenje prireza naznačeno je u trećoj fazi, a u zakonima se ne navodi da se ne smiju mijenjati pet ili deset godina.

- U prezentaciji nije rečeno da će porezna stopa ostati ista sljedeće tri ili pet godina. Što će biti ako se nakon lokalnih izbora poveća porezna stopa poreza na nekretnine?

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. travanj 2024 18:33