ZAGREB - Otkazivanje ovogodišnjeg sajma Auto Show i požar u jednom od paviljona Zagrebačkog velesajma otvorio je pitanje može li ta gradska tvrtka vratiti svoju staru slavu i u kojem pravcu će se Velesajam, nekadašnja institucija grada i države, dalje razvijati. Zagrebački velesajam iz godine u godinu smanjuje broj izlagača i posjetitelja, a samo je prošle godine imao 20 milijuna kuna gubitka. Dok ZV pada, drugi manji sajmovi u regiji, ali i Hrvatskoj, poput sajma u Gudovcu, se uzdižu te preuzimaju primat u sajamskim brojkama, a što je najvažnije - i ostvaruju profit.
Gudovac pretekao ZV
Na najvećoj manifestaciju ZV-a, Jesenskom međunarodnom sajmu, 1990. godine nastupilo je čak 2586 izlagača iz 65 zemalja, a ukupno je te godine sajam posjetilo više od 300.000 posjetitelja. Od osamostaljenja do danas broj izlagača i posjetitelja kontinuirano se smanjivao, pa je lani na sajmu izlagalo 1294 izlagača iz 33 države, a sajam je obišlo tek 60.000 ljudi.
Sačuvani brendovi
Isti ovoliki broj ljudi bio je i na Poljoprivrednom sajmu u Gudovcu, koji je za manje od deset godina od malog sajamskog mjesta postao “sajamska” institucija, koju posjećuju političari, ministri i ugledni biznismeni.
- Zagrebački velesajam ima nekoliko svojih brendova koje bi mogao razvijati i s njima postići uspjeh, no vlasnik bi morao imati viziju što s njim želi - smatra Anton Belan, zastupnik Münchenskog i sajma u Klagenfurtu. Prema njegovu mišljenju, najvažnije je ulaganje u infrastrukuturu, o čemu se u Zagrebu godinama priča, ali se nikada nije krenulo u konkretizaciju.
Loša infrastruktura
- Bez klimatiziranih hala i grijanja nemoguće je danas organizirati sajmove, a upravo je to najveći problem ZV-a - kaže Belan. Smisao postojanja sajma nije samo iznajmiti prostor, nego izlagač mora biti zadovoljan svim popratnim manifestacijama, događanjima, jer želi na sajmu sklapati poslove i vidjeti što se u svijetu i struci nudi, dodaje Belan. Münchenski sajam, koji on zastupa, godišnje ima čak 20 velikih svjetskih manifestacija i još 100 manjih sajmova kroz cijelu godinu.
Zapošljava 500 ljudi i ostvaruje promet od 250 milijuna eura.
Najdugovječniji čelnik ZV-a Jurica Pavelić, koji ga je vodio od 1993. do 2001. godine, danas kaže kako Grad Zagreb nije imao sluha za razvoj sajma, a problem je i to što je politika uvijek imala upletene prste. Sajam je nakon rata krenuo u pozitivnom smjeru, no nije se moglo ići dalje sa sadašnjom infrastrukuturom, a to nitko nije doživljavao. - Sredinom 90-ih predlagao sam restrukturiranje, ali i ulaganje 300 milijuna kuna, no do realizacije ove investicije nikada nije došlo. Na žalost, sve je to utjecalo na to da je ZV izgubio svoju staru slavu - kaže Pavelić.
Nije bilo vizije
Pavelić i Belan slažu se da je sajamska industrija imala problema proteklih godina, no sajmovi koji su imali viziju i prilagodili se novom vremenu uspjeli su opstati. Pritom obojica ne isključuju ni mogućnost da Grad Zagreb potraži strateškog partnera, što su učinili mnogi nekad veliki sajmovi u svijetu. Zlatko Salaj, direktor Bjelovarskog sajma, ponosno kaže da je Gudovac postao mjesto gdje se može vidjeti sve što poljoprivreda može ponuditi.
- Izdigli smo se iz malog sajma, koji je imao jedva 100 izlagača, do uglednog međunarodnog sajma sa 500 izlagača, 60.000 posjetitelja i dva do tri milijuna direktne prodaje tijekom jesenskog poljoprivrednog sajma. U nekim godinama imali smo više izložene mehanizacije nego što je bilo, primjerice, na najjačem sajmu u regiji, onome u Novom Sadu - dodaje Salaj. Uspjeh Gudovca vidi u tome što je uz njega stao Grad i Županija, uložilo se u infrastrukturu, a dolaze uglavnom poljoprivrednici iz Hrvatske i regije.
Beogradski sajam radi s profitom
Gradovi Beograd i Novi Sad, koji su vlasnici sajmova, već su nekoliko puta pokušali pronaći strateškog partnera, no bez uspjeha. Beogradski sajam prošle je godine bio stavljen na prodaju, procijenjena mu je vrijednost bila 20,5 milijuna eura, no srpsko-talijanski konzorcij ponudio je tek 1,8 milijuna eura. Sajmovi u Novom Sadu i Beogradu posluju s profitom. Sajam u Beogradu je tako u 2008. godini imao profit od 1,5 milijuna eura. Novosadski sajam posjeti pola milijuna ljudi.
