Već nakon prvog dana suđenja u Karlovcu teško je reći što je strašnije - nesreća na vijaduktu Krpani na autocesti A1 koja je 30. studenoga 2013. odnijela četiri života i u kojoj je 16 osoba ozlijeđeno ili teški i brojni propusti tvrtke Hrvatske autoceste - održavanje i naplata cestarine koji su očito do nje doveli.
Nisu ništa napravili
Na optuženičku klupu sjeli su Ivo Klanac (48) iz Posedarja, ophodar iz Tehničke jedinice Sveti Rok, Lovre Šabić (37) iz Imotskog, pomoćnik direktora HAC-ONC-a za tehničke poslove u Sektoru održavanja, Kazimir Služek (65) iz Zagreba, šef Odjela za elektro i strojarsko održavanje Tehničke jedinice Sveti Rok i Jakov Pedišić (39) iz Svetog Filipa i Jakova, šef Tehničke jedinice Sveti Rok, a Davor Bićanić predstavljao je petookrivljenu tvrtku. Kroz spis od 1000 stranica pročešljat će 84 dokaza i ispitati 27 svjedoka. U optužnici piše da su Klanac kao ophodar te Pedišić kao nadređeni. iako su znali da je meteorološka stanica na vijaduktu Krpani neispravna te usprkos tome što su po prognozi znali za mogućnost poledice, propustili preventivno posipati kolnik. Šabića i Služeka, zadužene za organizaciju, kontrolu i održavanje instalacija, tužitelji smatraju odgovornima jer nisu ništa napravili da se otklone kvarovi na uređajima koji su ostali bez napajanja iako su ih podređeni o svemu izvijestili. Zbog toga njihova jedinica na Maslenici nije imala podatke o stvarnim uvjetima na cestama pa su putnici u smjeru Zagreba u tunel Krpani ulazili brzinom od 100 km/h, a po izlasku na istoimeni vijadukt u 6.10 sati dočekao ih je ledeni pakao. Da su na Maslenici znali za takve uvjete, autocesta bi bila zatvorena ili bi se u najboljem slučaju vozilo najviše 40 km/h.
Sofisticirana oprema
Već iskaz prvog svjedoka Marija Budiše, voditelja elektroodržavanja u Svetom Roku, otkrio je šokantne propuste u radu državne tvrtke. Devet dana prije nesreće dogodio se kvar na 700-metarskom električnom kabelu koji je onemogućio komunikaciju između terenskih stanica i jedinice na Maslenici, što znači da su tamo prestali dobivati informacije o stanju na terenu. Nakon dva sata Budiša je uspio privremeno sanirati kvar pa se isto dogodilo i sutradan. Tada više kvar nisu mogli sami otkloniti jer je za takvo nešto trebala sofisticirana oprema koju je imao njihov vanjski izvođač. Do tada je to radilo poduzeće Telegra. Izvijestio je nadređene te je doznao od Anđelka Jureška, zaduženog za praćenje ugovora na poslovima održavanja, da se vanjski izvođač ne može angažirati jer s njime nije obnovljen ugovor. Jureško je potvrdio da je ugovor istekao još u ožujku 2013. Javna nabava otvorena je tek dva mjeseca kasnije, a zbog procedure se otegnula sve do zime, pa tako i do kobnog događaja.
Više ne ide autocestom
- Pa kako ste onda u tom vremenu otklanjali kvarove? - upitala je začuđena sutkinja Sanda Janković.
- Baš nikako - odgovorio je Jureško.
Usprkos tome što im nije radila meteorološka postaja, radnici HAC-ONC-a mogli su se rukovoditi vremenskom prognozom. Za tu noć najavljena je bila poledica, ali oni je nisu primili ozbiljno te se nisu odlučili posuti kolnik. Inače bi im u odluci pomogla sonda ugrađena u autocesti, koja obrađuje podatke o vlažnosti, osoljenosti i smrzavanju kolnika, ali u smjeru Zagreba nije je bilo jer su je godinu ranije pokidali radnici koji su sanirali cestu. Postojala je ona u smjeru Zadra, ali nije bila u funkciji. Portal koji je vozače obavještavao o brzini i vremenskim uvjetima mogao je raditi ručno, ali nikome nije palo na pamet da u tom razdoblju angažira osobu koja bi to obavljala.
- Više se neću voziti po autocesti nakon ovoga - prokomentirala je, za sebe, sutkinja.