U vrijeme (medijske) krize dio medijske scene uspijeva se održati zahvaljujući trima glavnim izvorima prihoda. Iz solidnog fonda Agencije za elektroničke medije teškog oko 30 milijuna kuna godišnje se uspije sufinancirati više od stotinu lokalnih i regionalnih radijskih postaja te 20-ak lokalnih televizija. Od ove godine Agencija manjim iznosom financira i neprofitne portale. Prosjek po “glavi” je 900 tisuća kuna za lokalnu televiziju, odnosno 100 tisuća za radijske kuće (portali dobivaju manji udio). U dijelu tih kuća tvrde da bez pomoći agencijskog Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija ne bi preživjeli godinu ili bi u najbolju ruku osiromašili program i otpustili novinare. Pritom sredstva Fonda koriste uzastopce iz godine u godinu uglavnom isti mediji.
Racionalni vlasnici
Drugi, skromniji izvor od niti tri milijuna kuna jest Fond za neprofitne medije - tiskovine i portale - Ministarstva kulture koji se financira iz lutrijskih sredstava. Njihov natječaj upravo traje i od 42 odabrana medija u prvome krugu dobitnici bespovratnih sredstva znat će se za mjesec dana.
Treći izvor, za pojedince već dulje vrlo izdašan, stiže iz lokalnih proračuna, poput onog najbogatijeg Grada Zagreba koji je za portale, televizije i radiopostaje preko javnog natječaja ovaj mjesec izdvojio 10,5 milijuna kuna. Najviše je novca, 2,7 milijuna kuna, dobila Z1 televizija, odnosno 1,8 milijuna OTV. Pritom se obje televizije sufinanciraju i iz Fonda za pluralizam medija i nisu jedini primjer. OTV je iz Fonda dobio 961 tisuću kuna, a Z1 542 tisuće. Od radijskih postaja najviše gradskih kuna je pripalo Obiteljskom radiju, 1,44 milijuna, Radio Kaj sufinancira se s 1,29 milijuna.
Od portala, kao i godinu ranije, najviše je dobio Index (240 tisuća kuna), Dnevno.hr 180 tisuća kuna, Politikaplus 168 tisuća, dok su Dalje.com i Zagrebancija dobili po 162 tisuće kuna. Pritom je Dalje.com kroz udrugu Javno od Fonda dobio 46 tisuća.
Primjera dvostrukog ili trostrukog dobivanja sredstava cijeli je niz pa je, primjerice, moguće da će se i portalu Lupiga.com posrećiti da uz dobivenu potporu Fonda veću od 72 tisuće kuna dobije i potporu Ministarstva kulture, gdje je vrlo dobro ocijenjen.
Pritom je dojam da nikomu ne smeta činjenica što se tzv. neprofitni portali te lokalne televizije i radiopostaje mogu sufinancirati iz sva tri izvora istodobno. Pa i više od toga.
- Vlasnici medija ponašaju se komercijalno: ako postoji više izvora i sustav nije riješen da jedan onemogućuje drugi, ne vidim zašto to ne bi koristili - komentira Ante Šalinović, direktor medijskih istraživanja u agenciji IpsosPuls.
Ni ministrica kulture Andrea Zlatar Violić ne vidi problem u činjenici da se isti mediji financiraju iz više izvora. Za nju ujedno nije kolizija činjenica da Agencija za elektroničke medije daje novac neprofitnim portalima kao i njeno Ministarstvo kulture ili Grad Zagreb.
- To samo znači mogućnost financiranje iz većeg broja izvora. Više različitih povjerenstava, vijeća ili drugih kvalificiranih tijela znači manju mogućnost pogrešaka prilikom ocjenjivanja prijava - naravno pod pretpostavkom koordinacije ciljeva različitih natječaja i sprečavanja višestrukog deklariranja istih troškova - kaže Zlatar. Načelno, dodaje ministrica, kao i na mnogim natječajima, primjerice Europske komisije, činjenica da je neki aplikant već prošao na nekim drugim natječajima može ponešto svjedočiti o njegovoj kvaliteti, ali to ne znači automatski veću mogućnost da taj aplikant i dobije bespovratna sredstva.
Alibi za takvu praksu Andrea Zlatar vidi u “općoj podfinanciranosti neprofitnih medija, odnosno činjenici da i oni koji uspijevaju pronaći više različitih izvora financiranja često od njih jedva preživljavaju”.
Ipak, nedavni eksperiment Tomislava Galovića, glavnog urednika portala dalje.com, neki smatraju čistim dokazom apsurda u financiranju pojedinih grupa medija u Hrvatskoj.
Svjesno lažno aplicirajući na natječaju za dodjelu sredstava neprofitnim medijima Ministarstva kulture, u jednoj večeri ispunio je prijavu za financiranje nepostojećeg portala zlatnegodine.info. Rezultat eksperimenta bio je taj da je Galović za fiktivni portal uspio dobiti više bodova od pojedinih konkurenata, otprije poznatih po dobrom prolasku na natječajima. Galović je potom otišao korak dalje: prijavio se na natječaj Fonda za pluralizam i prošlog je mjeseca i tu dobio sredstva. Da bi mu to uspjelo, morao je napraviti poslovni zaokret i, kako kaže, postati nepošten.
Suluda pravila
- Reći ću vam kako sam postao nepošten. Tako da sam odlučio ugasiti tvrtku i otvoriti udrugu kako bih se mogao prijaviti na natječaj. Ja sam, dakle, odlučio prestati kroz tvrtku financirati državu plaćanjem poreza ne bih li postao neprofitna udruga koju država financira. Sada ne plaćam PDV i uzimam novac od države preko natječaja - kaže Tomislav Galović.
Jednako kao i ostali, može se prijaviti na više natječaja kako bi isfinancirao proizvodnju, odnosno plaće troje zaposlenih i šest honoraraca ili RPO-ovaca.
- Ono što je suludo su pravila. Iz Fonda sam dobio 46 tisuća kuna, a tražio 100 tisuća. Pritom sam morao predati detaljan plan rada za cijelu godinu, uključujući imena novinara čije će se plaće financirati. Apsurd je pritom da ako se novinarka M. M., čije sam zaduženje pod jednim zadatkom naveo, razboli i u navedenom razdoblju ne ispuni zadatak, morat ću vratiti novac Fondu jer pravila ne toleriraju zamjenu novinara - kaže Galović, sugerirajući da je jedino rješenje za uklanjanje apsurda koje vidi u dodjeli sredstava promjena pravila igre za dobivanje potpora.
Za početak, osigurani novac podijeliti na manji broj korisnika, a ne mrvice na hrpu njih, te prestati favorizirati neprofitne udruge kao podnositelje.
(...)