RIJEKA - Riječko sveučilište, prema nalazu Državne revizije, raspolaže s pozamašnom sumom viška prihoda. Riječ je o 57,78 milijuna kuna revizorski utvrđenog viška novca po zaključenju poslovne 2009., što je čak trostruko više od Osječkog sveučilišta koje je u istoj godini imalo 17,9 milijuna kuna plusa.
Tom neočekivano dobrom poslovnom rezultatu najviše su pridonijeli Ekonomski te Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koji su 2009. okončali sa 22 odnosno 13 milijuna kuna viška sredstava akomuliranih kroz nekoliko godina, uglavnom iz školarina jer te visokoškolske ustanove upisuju i najveći broj studenata.
Pad prihoda
Tako je, primjerice, riječka Ekonomija uz 20 milijuna kuna proračunskog novca ubrala još 18,3 milijuna kuna takozvanih vlastitih prihoda, od čega najviše od studentskih školarina. Više od 76 posto prihoda potrošeno je na plaće i druga materijalna prava 108 zaposlenih. Njih 39, uz plaću, od svog je fakulteta na ime autorskih honorara zaradilo i dodatnih 1,2 milijuna kuna dok su u istom razdoblju za 106 vanjskih suradnika potrošili samo 570.000 kuna.
Na fakultetu, međutim, tvrde kako svojim primanjima ne odskaču od prosjeka ostalih visokoškolskih ustanova.
Dekan prof. dr. Heri Bezić tvrdi i kako ta slika “bogate” riječke Ekonomije uopće nije realna.
- Zadnje dvije godine više nemamo prihoda od školarina jer su one, kao što znate, ukinute, školovanje plaćaju samo izvanredni studenti i to po cijenama utvrđenim na razini Sveučilišta, a koje jesu među najvišima u Hrvatskoj. Struktura prihoda kod nas se dakle bitno promijenila. Primjerice, prošli mjesec upali bismo u blokadu da nam Sveučilište nije uplatilo novac za materijalne troškove. Osim toga, i revizorsko izvješće ne odražava realno stanje stvari. Točno je da smo mi krajem 2009. imali oročenih 22 milijuna kuna, ali najveći dio novca uprihodili smo u 10. mjesecu od školarina, taj smo novac oročili i potom trošili tijekom godine. Dakle, ne radi se o višku novca - ističe dekan Bezić.
Na pitanje o plaćama, odgovara da se one kreću od 5700 kuna za asistenta do 18.000 kuna neto za najviša profesorska zvanja, a u tu su plaću uračunata sva davanja.
Najslabije plaćeni
U računovodstvu fakulteta nisu nam znali reći, jer te podatke oni nemaju, koliko pojedini profesori još dodatno zarađuju suradnjom s drugim visokoškolskim ustanovama ili gospodarstvom.
U sveučilišnim kuloarima, tvrde, međutim da u svojim redovima imaju kolege koji kroz honorarnu suradnju mjesečno zarade još najmanje jednu plaću. Slažu se s tezom da svakako treba preispitati norme, jer kako su sada postavljene, a to je samo šest sati rada tjedno u nastavi, omogućuju pa i potiču torbarenja, pri čemu su neki profesori iznimno spretni i glavninu svojih poslova u matičnoj ustanovi prebacuju na asistente, dakle one koji su najmanje plaćeni.
Samostalna uprava
Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin smatra da bi se sav eventualni višak prihoda, a neki ga fakulteti očito ostvaruju, morao usmjeravati u povećanje kapaciteta jer, kaže, ako se upisuje više od tisuću studenata na godinu, onda je jasno da trebaju i dodatnog kadra i prostora kako bi se zadržala kvaliteta.
- Svaka ustanova samostalno upravlja svojim prihodima, a ako su oni doista tako dobri, slažem se s mišljenjem revizora, nužno je preispitati visinu studentskih upisnina - kaže Lučin.