Dok u Hrvatskom saboru traje rasprava o smjeni ministra financija Zdravka Marića zbog njegova angažmana u Agrokoru, izvanredna uprava tog koncerna na čelu s Antom Ramljakom ušla je ovog utorka službeno u svoj četvrti radni tjedan.
Nakon tri burna tjedna, četvrti tjedan zasad prolazi bez većih javno vidljivih potresa, ali Ramljak se sa suradnicima iz konzultantske tvrtke AlixPartners nalazi pred jednim od većih testova koji donosi proces restrukturiranja Agrokora, a to je ugovaranje kredita koji bi držao taj koncern iznad vode do kraja ove godine.
Novi problemi
Prema izvješću koje je napravio prethodno angažirani konzultant Alvarez&Marsal, prihodi Agrokora bit će dostatni da održavaju plaćanje roba i usluga i osiguraju isplatu plaće, poreza i doprinosa u svibnju, a već početkom lipnja nastat će problemi s likvidnošću. Do tada se, naime, mora ugovoriti kredit u iznosu od 100 do 500 milijuna eura, inače Agrokor odlazi u stečaj. Ramljak je prošlog tjedna rekao kako namjerava ugovoriti kreditni iznos koji bi pokrio cjelovitu potrebu koncerna za likvidnošću do kraja godine, jer bi, po njemu, to bilo bolje i vjerodostojnije rješenje nego da se svakih nekoliko mjeseci ugovaraju novi, manji krediti.
Osim što se radi na kreditiranju, još uvijek je ostao neriješen problem s mjenicama, odnosno onim dobavljačima koji su potpisali regresne mjenice za isporuku robe i usluga, pa se sada još uvijek neke banke i faktoring društva regresno naplaćuju od njih, jer ne mogu od Agrokora. Iako se taj problem pokušalo riješiti s Promemorijom o mjenicama, još uvijek jedan dio banaka i faktoringa, ali i dobavljača, nije pristao na privremeni moratorij na regresnu naplatu, što, naravno, znatno otežava poslovanje malih dobavljača.
Dozvola vijeća
Ramljak je tim povodom ustvrdio da će od prihoda iz redovnog poslovanja moći dodatno platiti stari dug, prispio do 10. travnja, samo onim malim dobavljačima kojima prijeti bankrot i koji imaju fakture, a nisu prodavali to potraživanje bankama i faktoring društvima. Međutim, dozvolu za svako plaćanje starog duga izvanredni povjerenik mora dobiti od privremenog Vijeća vjerovnika, koji čine predstavnici malih i velikih dobavljača i kreditora, pa je jasno kako i to zahtijeva “umijeće pregovaranja”. U srijedu su Tihomir Jaić, predsjednik Hrvatskih udruga poljoprivrednika, i Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, ustvrdili kako se poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) ne plaća roba koju isporučuju Agrokoru, dok su istovremeno neki dobavljači favorizirani, odnosno plaća im se unaprijed, ali nisu željeli reći o kojim se OPG-ovima radi.
Ramljak, pak, stalno ističe da se svi novi dugovi, koji dospijevaju poslije 10. travnja, plaćaju sukladno rokovima plaćanja, a da avansna plaćanja idu prema onima o kojima poslovanje Agrokora jako ovisi i koji imaju jaku pregovaračku moć. No, decidiran je Ramljak, svi novi računi bit će plaćeni u zadanim rokovima, jer se samo tako može vratiti povjerenje poslovnih partnera. Baš zbog toga što se rokovi plaćanja moraju smanjiti s prosječnih 180 na 90 ili čak 70 dana, Agrokoru je potrebna velika financijska injekcija u vidu kredita, jer bi u suprotnom, kada bi nastavilo plaćati po starim rokovima plaćanja, potrebni kredit možda bio i nepotreban dok traje prinudna uprava.
Stari dug
Ukupna cifra za plaćanje starih dugova mogla bi tako, uz dosadašnjih 378 milijuna kuna, dosegnuti ukupno oko 400 milijuna kuna, dok će svi ostali stari dugovi biti podmireni tek nakon što odluku donese stalno Vijeće vjerovnika koje će formirati u lipnju ili srpnju. Odluka, pak, o strukturi plaćanja starog duga bit će donesena tek kada se početkom jeseni usuglasi Plan restrukturiranja među vjerovnicima, a to znači da Vlada nije ispunila obećanje da će mali i srednji dobavljači biti plaćeni odmah na početku. Dapače, vjerojatno većina njih može očekivati i da će im biti isplaćen tek dio starog duga, zavisno od krajnjeg dogovora u Vijeću vjerovnika.
Saponia privremeno obustavila proizvodnju zbog krize Agrokora
Vodeći hrvatski proizvođač deterdženata i jedan od najvećih dobavljača Konzuma, osječka tvrtka Saponia za ovaj je tjedan odlučila zatvoriti svoje proizvodne pogone. Svi radnici iz proizvodnje poslani su, naime, na kolektivni godišnji odmor u trajanju od četiri dana, a razlog je ovakve odluke Uprave kriza u Agrokoru, zbog koje je smanjena isporuka robe Konzumu, pa su skladišta u tvornici puna te se moralo privremeno obustaviti proizvodnju.
- Uprava je odluku o tome da proizvodni pogoni ne rade u ovom, skraćenom radnom tjednu donijela u cilju racionalizacije troškova. S obzirom na trenutnu situaciju u kojoj su se našli dobavljači Konzuma, koji je jedan od vodećih kupaca i Saponijinih proizvoda, te na smanjenu isporuku gotove robe prema njemu, ocijenjeno je da je najracionalnije preraspodijeliti plan godišnjih odmora za radnike u proizvodnji i zaustaviti proizvodne linije ova četiri dana. Sve ostale službe normalno funkcioniranju i poslovanje se odvija prema poslovnom planu - potvrdili su nam iz Saponije odluku o prisilnom kolektivnom godišnjem odmoru za radnike u proizvodnji.
Do nas je, pak, doprla i informacija da radnicima s ugovorima na određeno vrijeme suradnja nije produljena, no iz tvrtke odgovaraju da “po pitanju zaposlenosti nema promjena, odnosno da Saponia, bez obzira na krizu u Agrokoru, nije otpuštala svoje radnike”. Dodali su i da, i Saponia, kao i cijelo hrvatsko gospodarstvo, prati situaciju u Konzumu i čeka rasplet, naravno pozitivan za njih kao jednog od većih dobavljača. “Potrošači su navikli kupovati naše proizvode s polica ovog trgovačkog lanca i zato nam je u interesu da se normalizira cjelokupno stanje”, izvijestili su iz Saponije.
Osječki proizvođač deterdženata, toaletnog programa i sredstava za industriju i institucije jedan je od najvećih poslodavaca u Osijeku i istočnoj Hrvatskoj. Na kraju prošle godine u Saponiji je bilo zaposleno 1363 radnika. (Nikola Patković)