Politički krugovi u Hrvatskoj različito ocjenjuju izjavu premijera Andreja Plenkovića kako će Hrvatska pomoći u mirnoj reintegraciji Ukrajine. Iako je iz Rusije stigla žestoka reakcija, Plenković je u utorak de facto ponovno kritizirao Moskvu i izjavio da “mirovni poredak u Europi niti u drugom desetljeću 21. stoljeća nije nešto što se podrazumijeva, jer su nezakonitim pripajanjem Krima i sukobom u istočnoj Ukrajini dovedene u pitanje temeljne postavke mira i stabilnosti u Europi”.
U predsjedničkom uredu nisu željeli komentirati ovu situaciju, međutim, prilično je sigurno da neće biti kritika na račun premijera Plenkovića. Upravo suprotno, premijerov prijedlog o mirnoj reintegraciji Luhanska i Donjecka opisuje se kao vrhunski, dok je spominjanje Krima u istom kontekstu ocijenjeno kao “malo prehrabro”.
Koliko god Europska unija drži nelegalnom okupaciju i priključenje Krima Rusiji, izgleda kako su se u EU pomirili sa situacijom na terenu. No kada se radi o Plenkovićevu prijedlogu za Donjeck i Luhansk, to će podići status hrvatskog premijera u Bruxellesu, drži visoki diplomat s odličnim vezama u državnom vrhu.
Mekši pristup
Ovaj sugovornik je podsjetio da je Plenković još 2014. u Europarlamentu zagovarao pozitivna iskustva hrvatskog modela mirne reintegracije kao vanjskopolitičkog i sigurnosnog izvoznog proizvoda. Sada je otišao korak dalje i upozorio da će Hrvatska prenijeti Ukrajini iskustva mirne reintegracije okupiranih područja, primjenjiva na istočnu Ukrajinu, i kako Hrvatska podržava provedbu politike nepriznavanja ilegalne aneksije Krima, “a to je dobro napravio”.
U opoziciji se ne slažu s Plenkovićevim nastupom, ili kako je formulirao Joško Klisović iz SDP-a, nekadašnji zamjenik ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, “premijer je napravio korak više nego što je potrebno”. Klisović je pojasnio da je i Vlada Zorana Milanovića podržavala teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, međutim odlučili su se za mekši pristup i izbjegavali otvaranje diplomatskih sukoba s Rusijom.
- Kada otvarate tako osjetljivo pitanje, morate procijeniti državne interese, recimo, kako će vaša izjava utjecati na odnose s Ukrajinom, ali i Rusijom. I hoće li Hrvatska sada profitirati na ukrajinskom tržištu ili će izgubiti u Rusiji. Plenković je ovakve izjave mogao davati dok je bio izvjestitelj Europskog parlamenta za Ukrajinu i imao podršku EU, ali sada on govori kao premijer i izlaže Hrvatsku - glasi prva kritika iz SDP-a.
Reintegracija
Postoji i dodatna, a to je Klisovićeva dvojba koliko se Hrvatska treba baviti okupiranim ukrajinskim teritorijima. Dok je on bio zamjenik ministrice, također se pomagalo vlastima Ukrajine, ali nije se razmatralo pitanje reintegracije:
- U to smo vrijeme pružali pomoć u demokratizaciji i jačanju civilnog društva, ali isključivo na teritoriju koji kontroliraju kijevske vlasti. Ni mi nismo priznali aneksiju Krima, kao niti ostatak EU, no niti smo otvarali ovu temu. Nitko u EU već dugo ne spominje Krim pa ne treba niti Hrvatska - smatra Joško Klisović.
Još težu ocjenu iznio je Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Moskvi, koji je u razgovoru za Jutarnji list Plenkovićev istup ocijenio “nezrelim i nepotrebnim”. Kovačević je pojasnio kako su ovakvi prijedlozi loši kada nitko ne zna kakvu politiku će Donald Trump i SAD voditi prema Ukrajini, dok plodom nisu urodili ni pokušaji Europske unije. U takvim okolnostima nepotrebno je izlijetanje premijera nevažne države kao što je Hrvatska, koja ne može utjecati na tako velike međunarodne probleme. Usto, potrebno je poslušati i ruska objašnjenja:
- Aneksijom Krima prekršeno je međunarodno pravo, ali prekršeno je i kada Amerikanci bombardiraju Siriju bez odobrenja tamošnje vlade, o čemu se uopće ne razgovara. Rusija se osjetila ugrožena permanentnim širenjem NATO-a na istok i američkim uplitanjem u Ukrajinu pa je odlučila zaštititi svoje interese, a članica je Vijeća sigurnosti i ne može biti izložena sankcijama Ujedinjenih naroda. Zbog svega ovoga Andrej Plenković je trebao paziti što govori - kritičan je Božo Kovačević.
To je niža razina ruskog ministarstva
“Iznenadilo me da je niža razina Ministarstva vanjskih poslova Rusije napravila jedan amalgam. Tu se govori o našem iskustvu, konfabulira se, govori se o progonu Srba iz Hrvatske, o tome da se mi orijentiramo na neke druge teme... Podržavamo Minski sporazum u kojem je 13 točaka, a kad usporedimo njegove ciljeve i sjetimo se iskustva Hrvatske iz procesa mirne reintegracije, postoji niz sličnosti. Naša je poruka bila poruka mira, iskustva Hrvatske koja je imala okupirani teritorij i želi savjetodavnim putem pomoći da se olakšaju procesi kako bi se oblasti Donjeck i Lugansk vratile u ustavnopravni poredak Ukrajine i tu bih stavio točku”, prokomentirao je premijer Plenković novinarima u Saboru reakciju ruskog Ministarstva vanjskih poslova o tome kako je hrvatsko iskustvo mirne reintegracije značilo progon 250 tisuća Srba u operacijama Bljesak i Oluja. Premijer je također procijenio da je njegov službeni put u Ukrajinu “sadržajno bio fantastičan”. (Ž. G.)