Nakon nekoliko godina pada opće razine cijena Hrvate u ovoj godini čeka zamjetniji rast troškova života. Pokazuju to kako analize domaćih analitičara tako i najave ekonomista međunarodnih institucija u kojima očekuju da će u 2017. rasti cijene energenata i brojnih sirovina, što će se odraziti i na maloprodajne cijene roba i usluga.
- Poslije tri godine deflacije u ovoj godini očekujem prosječan rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj za 1,2 posto. Realno je očekivati i rast proizvođačkih cijena, ponajviše zbog rasta cijena struje i energenata - kaže Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
Džepovi potrošača
Iako ne treba očekivati da će to predstavljati velik udar na džepove potrošača, jer rast maloprodajnih cijena ovisi o nizu faktora, a posebno o potražnji, već je jasno da će i naši potrošači u ovoj godini morati izdvojiti nešto više novca za podmirenje osnovnih potreba.Najviše bi, ocjenjuje se u novoj analizi Svjetske banke o rastu cijena industrijskih dobara u svijetu u 2017. godini, trebale porasti cijene energenata. To se posebno odnosi na cijene nafte koje će u ovoj godini, prema procjenama stručnjaka Svjetske banke, u prosjeku biti 29 posto više nego lani. Naime, prosječna cijena barela crnog zlata lani je iznosila 43 američka dolara, a ove bi se godine barelom sirove nafte trebalo trgovati po prosječnoj cijeni od 55 dolara.
Plin
Rast cijena, iako znatno manji nego u slučaju nafte, može se očekivati i kod prirodnog plina. Povećanje cijena tog energenta na svjetskoj razini u 2017. trebao bi iznositi 15 posto, dok bi u Europi cijene prirodnog plina u prosjeku ipak trebale skočiti nešto manje, deset posto.
- Cijene barela nafte od 55 dolara u skladu su s mojim očekivanjima. No, ako ne bude dovoljno tehničkih kapaciteta za proizvodnju, jer su oni tijekom krize smanjeni, i ako potražnja za naftom bude veća, ne isključujem ni da cijena barela nafte bude 60 dolara. U slučaju Hrvatske to znači povećanje cijena naftnih derivata, iako neće biti dramatično - ističe naftni stručnjak Davor Štern.
S druge strane, cijene plemenitih metala u ovoj bi godini, procjenjuje se u analizi Svjetske banke, trebale pasti za sedam posto, a razloge pada u Svjetskoj banci vide u slabljenju potražnje za njima.
Cijene prehrambenih proizvoda trebale bi, ako je suditi prema analizi Svjetske banke, porasti manje od jedan posto na globalnoj razini. No, kretanje cijena prehrambenih proizvoda razlikovat će se od proizvoda do proizvoda. Tako bi, primjerice, cijene žita trebale pasti za tri posto, dok bi, s druge strane, cijene ulja trebale neznatno porasti. Past bi trebale i cijene pića.Među prehrambenim proizvodima kojima u ovoj godini najavljuju blagi rast cijena su i banane. Rast cijena očekuje se i kod čaja te pojedinih vrsta kave. Unatoč tome, hrvatski proizvođači kave kažu kako to ne znači da će automatski doći i do rasta maloprodajnih cijena tog napitka.