Početkom siječnja ove godine cijene električne energije na spot tržištu, odnosno struje raspoložive odmah za isporuku, povećale su se za dva do tri puta u odnosu na prosječne cijene tijekom prošle godine.
Tako se, primjerice, u srijedu 11. siječnja cijena popela na čak 150,02 eura po megavatsatu, a u prva dva tjedna ove godine prosječna je tjedna cijena električne energije iznosila 93,88 eura po megavatsatu.
Krivi i remonti
Marko Ćosić, predsjednik Uprave opskrbljivača Proenergy, kaže da je nekoliko razloga za to. Prvi je, pojašnjava, izrazito velika hladnoća, i to oko devet Celzijevih stupnjeva ispod višegodišnjeg prosjeka u siječnju u regiji, zbog koje bilježimo rekordnu potrošnju električne energije. Tu su i gotovo prazne akumulacije hidroelektrana s kojima su proizvođači električne energije dočekali zimu, prekid dviju elektrana u Mađarskoj i jedne u Makedoniji zbog izuzetno niskih temperatura te smanjena dostupnost električne energije na tržištu zbog prekida izvoza energije iz Bugarske i Grčke. Zbog slične situacije zadnji put su ovako visoke cijene zabilježene u veljači 2012. godine. Tada je prosječna mjesečna cijena iznosila 75,85 eura po megavatsatu, a maksimalna satna cijena 200,01 euro po megavatsatu.
Tržišta električne energije izuzetno su volatilna pa promjene cijene nisu neuobičajene.
Međutim, Ćosić ističe da je trenutačni cjenovni udar iznimka. No, od njega se treba zaštititi. Proenergy, stoga, kao opskrbljivač kupuje električnu energiju na terminskim tržištima za fiksnu isporuku tijekom cijele godine. Na taj se način štite od ovakvih cjenovnih šokova koji stoga na njih ne utječu, a slično se može čuti i od drugih igrača na tržištu, poput HT-a i Croduxa.
- Ozbiljni opskrbljivači nisu značajno izloženi spot tržištu, nego potrebnu energiju kupuju unaprijed. Stoga trenutačno ekstremno visoke cijene nemaju značajni utjecaj na poslovanje HT-a u domeni opskrbe električnom energijom - objašnjava Hrvoje Mraović, direktor HT-ova projekta Energija, te dodaje da se već u veljači očekuje stabilizacija cijene.
Ivan Jelčić, izvršni direktor Sektora za električnu energiju u Crodux plinu, napominje da je zaštita od ovakvih skokova cijene u hedgiranju pozicija. No, kaže da većina opskrbljivača nije u mogućnosti u potpunosti zatvoriti svoje pozicije te ostaje izložena u ovakvim situacijama.
- Ovakve iznenadne skokove nije moguće u potpunosti predvidjeti te je njihov utjecaj na opskrbljivače štetan. Možda će upravo ovakve situacije pridonijeti tome da se u budućnosti opskrbljivači, predvođeni HEP-om, ne upuštaju u damping cijena kako bi potpisali ugovor s nekim od kupaca, nego da se ekonomski sagledaju sve moguće posljedice takvog pristupa - savjetuje Jelčić.
Val iz Francuske
Iz HEP-a nam nije stigao odgovor, no struka kaže da je s elektroprivredama priča malo drugačija. Podsjećaju da je tržišna neravnoteža krenula još krajem 2016., i to iz Francuske kada je naređeno gašenje određenog broja nuklearnih elektrana. Uz to, u siječnju su i neke njemačke nuklearne elektrane neplanirano ugašene radi održavanja. Sve je to bio direktni udar na cijene. Doktor elektrotehnike i nezavisni energetski stručnjak Milan Puharić, koji je svojedobno radio u francuskoj elektroprivredi, najvećoj elektroprivredi na svijetu koja posjeduje 58 nuklearnih elektrana i ostvaruje prihode veće od 75 milijardi eura, pojašnjava da Francuska kao najveći proizvođač električne energije u Europi ima velik utjecaj na cijenu na europskim burzama. I kada se na mađarskoj burzi HUPX, koja je relevantna za ovu regiju, pojave ekstremno visoke cijene poput trenutačnih, gotovo svaka elektroprivreda realno ima problem. Problem je HEP-a to što dugi niz godina nije ulagao u svoj proizvodni portfelj i sada je Hrvatska u osjetljivoj poziciji.
Udarac za HEP
- HEP se od takvih cjenovnih udara ne može zaštititi jer dio električne energije kupuje na spot tržištu, a dio dugoročnim ugovorima, što ima implikacije na tvrtku jer sada mora kupovati po višim cijenama nego što je očekivao. Uzgred, 150 eura je golema cijena, a prosječna cijena hrvatskog energetskog miksa lani je iznosila između 40 i 45 eura. Pitanje je koliko su se pripremili na to, no činjenica je da je Hrvatska deficitarna u izvorima energije i puno uvozi. Samo je 2015. uvezla trećinu energije s vanjskih tržišta - podsjeća Puharić.
Štoviše, smatra da je situacija čak i riskantna jer se HEP mora referirati na tržišta u okruženju i ovisiti o njima te kretanjima cijena. No, opskrbljivači nam kažu da se situacija u svim zemljama donekle stabilizira te se očekuje postupno vraćanje elektrana u sustav, čime bi se i cijene trebale vratiti na očekivane razine za ovo doba godine.
Reakcija iz HEP-a
Zbog izrazito hladnog vremena ostvarena je dnevna potrošnja električne energije u Republici Hrvatskoj u iznosu od 61.681 MWh (10.1.2017.), što je 12,8 % više u odnosu na ostvarenu potrošnju dana 5.1.2017. godine. Povećanu potrošnju električne energije svojih kupaca (u Hrvatskoj i u regiji) HEP podmiruje prvenstveno pojačanim angažiranjem vlastitih proizvodnih kapaciteta, nabavom iz proizvodnih objekata u Hrvatskoj (obnovljivi izvori izvan sustava HEP-a), te manjim dijelom uvozom. Potrebne količine električne energije iz uvoza HEP nabavlja prvenstveno na godišnjoj, kvartalnoj i mjesečnoj razini. Dio električne energije se kupuje i prodaje na tjednoj i dnevnoj razini, vodeći računa o satnom optimiranju troškova proizvodnje (ovisno o satnim cijenama električne energije na tržištu). Zbog izrazito hladnog vremena i pojačane potražnje za električnom energijom, ovih dana su cijene električne energije na regionalnim burzama veće za otprilike 45% u odnosu na ostvarenje od 5.1.2017. Napominjemo kako je HEP osigurao dovoljne količine električne energije za svoje kupce u narednom razdoblju, te se bez obzira na vremenske prilike ne očekuju problemi u opskrbi kupaca el. energijom.