Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka - Zagreb trebaju uvesti automatsku naplatu cestarine ugradnjom automata, u HAC ONC-u treba kroz dulji period smanjiti broj radnika za nekoliko stotina, potrebno je uvesti određene sigurnosne mjere u tunelima... To su samo neke od preporuka konzultantske tvrtke Atkins koja radi na Studiji reorganizacije cestovnog sektora u Hrvatskoj.
Studija čiju izradu financira EBRD i koja je temelj planiranog procesa restruktuiranja cestovnih tvrtki trebala bi biti gotova sljedeći mjesec. Konzultanti tvrtke Atkins napravili su kratak sažetak mjera koje je potrebno napraviti. Kako doznajemo, konzultanti ni u jednoj točki ne preporučuju uvođenje vinjeta kao oblik plaćanja cestarine. Iako je prije nekoliko mjeseci ministar prometa Oleg Butković glasno najavljivao uvođenje vinjeta, u prijedlogu studije one se ne spominju. U kratkom sažetku, kako doznajemo, ne obrazlažu se detaljno razlozi za uvođenje aparata i zbog čega se ne proporučuju vinjete. Također se ne navodi pod kojim uvjetima bi se na nekoj naplatnoj postaji postavio aparat, a na kojima ne.
Stari plan
Ako konzultanti i u konačnoj verziji studije ostanu pri ovoj preporuci, a naši nam sugovornici tvrde kako nema razloga da od toga odustanu, bit će to povratak na plan star godinu dana. Naime, Ministarstvo prometa je tada u sklopu restrukturiranja HAC-ONC-a i tadašnje pripreme tvrtke za B model privatizacije predlagalo ukidanja dijela naplatnih postaja na autocesti Zagreb - Split - Ploče i uvođenje aparata za naplatu.
Kriterij je bio količina prometa na određenoj naplatnoj postaji. Tada je bilo predviđeno da se u prvoj fazi automatska naplata uvede na naplatnim postajama Ravča, Prgomet, Vrpolje, Blato na Cetini i Vučevica. Riječ je o manjim naplatama na kojima je promet izuzetno rijedak. Vrijednost ugradnje aparata iznosila je sedam milijuna kuna, u što je uključeno instaliranje 10 aparata plus centar za upravljanje. Tada je procijenjeno da bi se uvođenjem automatske naplate na tih pet postaja uštedjelo oko sedam milijuna kuna na godišnjoj razini. Hrvatske autoceste već imaju iskustva s automatskom naplatom cestarine na tunelu Sveti Ilija i na naplatnoj postaji Komin na autocesti Zagreb - Goričan. Kako doznajemo, iskustava su prilično dobra. Pojedini naši sugovornici tvrde kako je preporuka konzultanata za uvođenjem automatske naplate jako dobra. Prema njihovim riječima, u ovom trenutku bi se na oko 90 posto naplatnih postaja mogli uvesti aparati, vinjete sigurno ne bi riješile probleme protočnosti prometa, a prihod od cestarine bio bi manji. Prema nekim izračunima, najveći pad prihoda bio bi u vrijeme turističke sezone jer cijena vinjete sigurno ne bi mogla biti jednaka ili veća cijeni cestarine koju sada plaćaju turisti koji dolaze u Hrvatsku.
Kriterij naplate
Prema nekim prijedlozima, u Hrvatskoj 10-dnevna vinjeta za osobna vozila ne bi trebala biti skuplja od 112 kuna, mjesečna bi bila oko 375 kuna, a godišnja između 1000 i 1500 kuna. To znači da bi se netko deset dana mogao voziti od Zagreba do Splita za 112 kuna umjesto za 174 kune, koliko je sada cijena u jednom smjeru. To je svakako povoljno za vozače, ali nije garancija povećanja prometa, već upućuje na to da bi HAC-u u tom slučaju znatno pali prihodi.
Naši sugovornici tvrde kako je sustav vinjeta pogodan za zemlje s malom mrežom autocesta, s velikim tranzitnim prometom ili za one koje dosad nisu imale izravnu naplatu. Nadalje, teško je vjerovati da koncesionari koji upravljaju Istarskim ipsilonom i autocestom Zagreb - Macelj pristali na sustav vinjeta. Tako bi se u slučaju uvođenja vinjeta moglo dogoditi da bi vozači morali kupiti i vinjetu i dodatno platiti korištenje autoceste u Istri i na autocesti prema Macelju. Također je važan kriterij naplate vinjeta. Primjerice, u Sloveniji se vinjete primjenjuju samo za vozila koja imaju manje od 3,5 tone, dok se za teža od 3,5 tone cestarina naplaćuje po prijeđenom kilometru, kao i u Hrvatskoj. Od ukupnog prihoda od cestarine Slovenija najviše uprihodi od vozila na koja se ne primjenjuju vinjete. To je Sloveniji sve veći problem te se u toj zemlji sve više razmišlja o ukidanju režima vinjeta i povratku na model naplate po kilometru. Naši sugovornici smatraju kako se prihodi cestarskih tvrtki mogu povećati na druge načine, primjerice povećanjem cijena cestarine tijekom ljetnog razdoblja ili smanjenjem popusta na ENC uređaje.