Dva ključna dokumenta za Hrvatsku, državni proračun za iduću godinu i sveobuhvatna porezna reforma koja će obuhvatiti najveći dio građana i poduzetnika, nova Vlada Andreja Plenkovića planira donijeti najkasnije do 9. prosinca, otkriva za Jutarnji list ministar financija Zdravko Marić.
Nove stope
Nove stope poreza na dohodak i dobit, prema planu Zdravka Marića, tako bi ipak trebale krenuti od 1. siječnja iduće godine, iako su mediji i javnost bili skeptični prema tim najavama zbog kratkoće rokova, jer se do početka prosinca treba donijeti i proračun za 2017., a već idući tjedan premijer Andrej Plenković i ministar Marić, doznajemo, započet će sastanke s radnim skupinama koje su radile na izmjenama poreznog sustava.
- Početkom tjedna imamo sastanak, dovršavamo više od 10 zakonskih izmjena koje se tiču porezne reforme, a ti će prijedlozi sredinom studenog biti upućeni u saborsku proceduru u dva čitanja. Paralelno s time kreće i javna rasprava, a istodobno se radi i proračun za 2017. Riječ je o dva procesa, rokovi su nam nategnuti, ali bude li išlo prema planu i uz podršku, napravit ću sve da stignemo na vrijeme jer ne želim izgubiti godinu za tih nekoliko dana - kaže Marić.
Novi-stari ministar financija ne otkriva previše detalja vezanih uz poreznu reformu, ali poručuje kako je opći princip taj da sustav bude jednostavniji, transparentniji, prohodniji i konkurentniji, a da se istodobno ide na porezna rasterećenja.
- To je ključna odrednica. U prvom koraku ideja je da se ide na jače rasterećenje oporezivanja dohotka i dobiti, ali uzimamo u obzir i sve ostale poreze jer će svi porezni oblici biti obuhvaćeni ovom reformom - pojašnjava Marić. Naglašava da će porezno rasterećenje ići u sklopu fiskalnih mogućnosti, jer porezna politika ne smije ugroziti opće fiskalne ciljeve, a to je da se proračun za iduću godinu donese s deficitom od dva posto - što iznosi oko 7 milijardi kuna. To će ujedno biti i najmanji deficit u povijesti Hrvatske, a s time bi Hrvatska mogla izaći i iz procedure prekomjernog deficita.
- Iz procedure prekomjernog deficita ne izlazi se automatizmom, ali naša ideja i namjera, između ostalog, slijedi i preporuke Europske komisije - napominje Marić.
Njegov tim, kaže, razradio je više od 50 scenarija za novu poreznu politiku, a manjak u proračunu zbog tih mjera, naglašava, neće biti ni blizu onih nekoliko milijardi koje se spominju u javnosti. I kod smanjenja poreza na dohodak, gdje će se rasterećivati plaće građana, kao i kod smanjenja stope poreza na dobit, naći će se način za kompenzaciju. Ići će se, otkriva Marić, na ukidanje nekih poreznih olakšica, ali o kojim je konkretno olakšicama i oslobođenjima riječ, znat će se uskoro.
Simulacije
- Izračunali smo o kojem se iznosu radi, a ti fiskalni efekti nisu ni u kojem slučaju iznosi o kojima se govori. Manjak proračuna će biti izdržljiv - obećava Marić, te dodaje kako će se naći i kompenzacija za jedinice lokalne i regionalne samouprave jer one gube prihode iz poreza na dohodak.
Kada je riječ o snižavanju stope PDV-a, ići će se u izmjene, ali ne za iduću godinu jer je zasad naglasak na porezima na dohodak i dobit. Državni proračun za iduću godinu, koji se radi paralelno s poreznim izmjenama, bit će na tragu ovoga iz 2016., s time da se planira deficit od samo dva posto. Naglasak će, kaže Marić, biti na rashodovnoj strani, smanjenju deficita i rasterećenju. U Ministarstvu financija rade se smjernice s ciljanim deficitom od dva posto.
Fiskalni ciljevi
Istodobno, nastavlja se strategija smanjenja ukupnog javnog duga, pa je tako i u programu Vlade naznačeno da je cilj u četverogodišnjem mandatu javni dug smanjiti za 10 postotnih poena, odnosno na oko 77 posto udjela u BDP-u.
- Dospijeće obveza za iduću godinu rješavat ćemo kombinacijom domaćeg i inozemnog zaduživanja, uz smanjenje deficita, a u tom pogledu napravit ćemo i dodatni iskorak na samom upravljanju javnim dugom. To ćemo sve prezentirati na vrijeme, ali na tome radimo vrlo aktivno - kaže Marić.
Tri su točke po kojima se planira smanjenje javnog duga. Uz gospodarski rast i fiskalnu konsolidaciju, tu je i aktivacija državne imovine, između ostalog i privatizacija. - Ali nema nikakvih pritisaka i žurbe. Sve će se radi po strateškim odlukama i o tome ćemo razgovarati - napominje Marić.
Za ovu godinu, pak, nije bio planiran rebalans proračuna, jer se izvršava u skladu s očekivanjima, unatoč neplaniranim rashodima za prijevremene izbore i regres, ali će se vrlo brzo morati napraviti zbog preustroja Vlade. - Riječ je o tehničkom rebalansu koji moramo napraviti - kaže Marić.