Kad nekoga u poslovnom svijetu nazivaju Donald iz Dubaija (Donald of Dubai), otprilike je jasno i što radi i kakav mu je stil. Upravo on će u ponedjeljak šetati Pantovčakom u društvu hrvatske predsjednice, a potom će ga primiti u Banskim dvorima, prije ili poslije izaslanstva Međunarodnog monetarnog fonda.
On je Hussain Sajwani, self-made milijarder iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, jedan od nekretninskih tajkuna zaslužan za glamurozni imidž i arhitektonske bravure Dubaija nikle u zadnjih desetak godina, arapskog raja za bogate.
Luksuzni resorti
Sajwani spada i među prijatelje američkog predsjednika Donalda Trumpa, barem tako obojica taj odnos javno prikazuju. Recimo, u svom poznatom pretjeranom stilu, na prvoj konferenciji za novinare održanoj u Bijeloj kući, Trump je Sajwanija opisao “vrlo, vrlo divnim čovjekom s Bliskog istoka”, a obitelji im se druže. Taj odnos, čini se, nije pokvarila ni Trumpova kontroverzna politika prema strancima, ni privremena zabrana ulaska državljanima nekih islamskih zemalja. Zajedno ih svakako drži to što su njihove tvrtke angažirane na dva velika golf-projekta u UAE, čime se sada bave poduzetna Trumpova djeca Donald Jr. i Eric, ali kako će se biznis dalje razvijati nije baš jasno. Sajwanijevu postnovogodišnju poslovnu ponudu od čak dvije milijarde dolara Trump je morao odbiti suočen s pitanjima o sukobu interesa, a njegov sin i dalje navodno razmatra “nove ideje” koje bi mogli realizirati Trump Organization i Sajwani.
Ukratko, u Hrvatsku će svratiti ambiciozni “teškaš” s dobrim vezama u SAD-u, rangiran kao deseti najbogatiji Arap na Forbesovoj ljestvici, čija je imovina trenutno procijenjena na 4,4 milijarde dolara. Domaći državni vrh je odlučio iskazati mu dužnu pažnju, službeno mu poručiti da je dobrodošao i da bi rado ovdje vidjeli komadić Dubaija. Specijalnost su mu besramno luksuzni, golemi hotelsko-rezidencijalno-poslovni projekti, a još nijedan nije realizirao u Europi. U Hrvatskoj ne bi morao pustinju pretvarati u velebna zdanja ili graditi umjetne otoke te ga možda uvjere da domaće investicijsko okruženje nije opakije od toga, da će ekonomija nastaviti rasti, a elitni turisti samo čekaju novu europsku destinaciju raskoši.
Spremni prijedlozi
Ima li već kod nas nešto sasvim konkretno na umu, iz njegova tima ne otkrivaju, samo da je u pitanju potencijalno veliko ulaganje u turizmu. Osim investicijskim i developerskim projektima, on se bavi i hotelskim biznisom (Damac Hotels&Resorts) te upravljanjem objektima (Luxury Facilities Management i Luxury Owner Association Management Services), a globalna agencija za nekretnine Colliers International, koja ga mami u Hrvatsku, pripremila mu je nekoliko prijedloga.
Hussain Sajwani, direktor i vlasnik Damac Properties Dubai, kompanije koja spada u tri vodeće investicijske grupacije u Dubaiju, nije dakle još spustio prst na lokaciju na hrvatskoj karti, ali njegovi su operativni timovi već švrljali Jadranom, a on sam će ga razgledati helikopterom, krećući od Dubrovnika. Vedrana Likan iz zagrebačkog ureda Colliersa pritom će mu objašnjavati što se tu sve nudi.
- Gospodina Sajwanija i njegov tim upoznat ćemo s potencijalom srednje i južne Dalmacije. S obzirom na raspoloživost vremena, obilasci će biti realizirani iz zraka, a o potencijalnim konkretnim projektima ćemo, nadamo se, započeti razgovore na operativnijoj razini nakon ovog posjeta.
Novo tržište
Za investitore njihovog profila i porijekla morali smo ciljano odabrati projekte i pripremiti prezentacije. Naime, investitori sa Srednjeg istoka kao i s većine geografski značajno udaljenih destinacija, odlučuju se na investiciju samo ako je ona dovoljno značajna - i financijski i razvojno - jer ulazak na novo tržište predstavlja i operativno i logistički veliki rizik i veliki napor, stoga ta odluka mora biti opravdana svojim mjerljivim smislom i potencijalom. Kao i u kontekstu kineskih ili američkih investitora, razvojna vrijednost projekata, da bi se oni uopće uzeli u razmatranje, mora biti veća od 50 milijuna eura - kaže nam Vedrana Likan.
Neki od projekata s kojima se Damac Properties inače reklamira premašuju i dvije milijarde dolara, poput Aykon Cityja u Dubaiju (u koji je uključen i Trump), a jedna od ikona tog grada, Damac Towers, projekt je od 1,35 milijardi dolara. Vjerojatno najpoznatija građevina u tom gradu i najviša na svijetu, toranj Burj Khalifa, ipak nije u njegovu portfelju.
Sajwani je u nekretninski biznis krenuo 2002. godine, nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati omogućili strancima da tamo kupuju nekretnine, a on se dotad već obogatio na catering biznisu, među ostalim opslužujući američku vojsku raspoređenu po raznim lokacijama u svijetu, pa i dok su bili u BiH.
U međuvremenu je proširio nekretninske poslove na Saudijsku Arabiju, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan, Egipat i Libanon, ali i jedan u Velikoj Britaniji. Stil mu je svuda ekstravagantan, praćen snažnim marketingom - u sklopu kojeg kupcima nekretnina povremeno pokloni Lamborghini, BMW, jet-ski, ili pak dodatni stančić - a voli projekte brendirati tako da ugodi raznim bogataškim prohtjevima, pa ih stoga povezuje s poznatim imenima kao što su Fendi Casa, Versace Home, Bugatti, Trump World Golf Club, a kompleks elitnih rezidencijalnih vila radi s temom Hollywooda…
Očito je siguran da baš zapadnjački luksuzni brendovi njegovim građevinskim pothvatima na Bliskom istoku osiguravaju stalni dotok odgovarajuće klijentele, koju u posljednje vrijeme intenzivno traži i u Kini.
Nagli rast
Hoće li zbog svjetske politike, terorizma i njegovih posljedica morati malo mijenjati svoj stil gradnje i marketinga, vidjet ćemo. Dosad mu je formula bila uspješna - biznis mu je uglavnom snažno rastao nakon pucanja nekretninskog balona 2008., te se 2013. pojavio na londonskoj burzi, 2015. na onoj u Dubaiju, gdje je Damac jedna od deset najvećih izlistanih kompanija, a 2016. je prvi put uvršten na Forbesovu ljestvicu najbogatijih ljudi na svijetu.
Kako se čini, unatoč malom usporavanju prihoda u prošloj godini, spreman je širiti se na nova tržišta, a u posljednjem godišnjem financijskom izvještaju Damaca i prigodnom obraćanju dioničarima hvali se velikim povratima na uloženo i isplatom dividende od 808 milijuna dolara za 2015. i 2016. godinu u kešu.
Svakako, posjet nekog poduzetnog milijardera iz Dubaija, koji pritom nema veze s naftom, ne iznenađuje. Oni obično žele “sletjeti” tamo gdje ih vodi jedna od najvećih svjetskih zrakoplovnih kompanija, državni Emirates, a od 1. lipnja ona je uspostavila izravne letove Zagreb - Dubai. Očekuju veliki porast dolazaka turista, posebno s Dalekog istoka, a onda logično slijede i biznismeni i njihovi projekti, ako Hrvatska nije iznimka.