'UGROŽEN HRVATSKI JEZIK'

DRAMATIČNO PISMO SKUPINE KONZERVATIVNIH JEZIKOSLOVACA 'Hitno nam treba zakon o hrvatskom jeziku, opet se forsira srpskohrvatski!'

OSIJEK,100205
SANDA HAM VODITELJICA ODJELA ZA HRVATSKI JEZIK MATICE HRVATSKE U OSIJEKU TELEFONOM SUGRADJANIMA DAJE SAVJETE IZ HRVATSKOG
FOTO:VLADO KOS
-POK-
Vlado Kos/HANZA MEDIA

Sanda Ham

Niz javnih institucija primio je pismo inicijative skupine jezikoslovaca kojom se u konačnici namjerava upozoriti šefa Vlade i Sabora te predsjednicu RH, a onda i javnost, na otvorene prijetnje hrvatskom jeziku. U cilju zaštite jezika, od državnoga vrha tražit će se iniciranje Zakona o hrvatskom jeziku i ponovno formiranje Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika, tijela ukinutog prije pet godina.

Kao argument za postojanje prijetnji navodi se aktualizacija stvaranja zajedničkog srpskohrvatskog jezika. Jutarnji list posjeduje dvije inačice pisma koje su zbunile institucije zbog insinuiranja opasne ugroze hrvatskog jezika.

Pismo je u međuvremenu promijenilo, točnije ublažilo retoriku. U verziji odaslanoj institucijama s traženjem potpore/potpisa uvodno stoji da se ove godine obilježava 50. obljetnica Deklaracije o hrvatskom jeziku, koja je prijelomnica u novijoj hrvatskoj povijesti, zbog čega, pišu inicijatori, “želimo biti njegovim dostojnim sljednicima, odlučni očuvati i zaštititi ime, položaj, ugled i sadržaj hrvatskog jezika”.

Rušenje poretka

“Nijekanje jezičnoga identiteta rušenje je ustavnoga poretka i trajni izvor njezine nestabilnosti”, stoji u dopisu.

- Jutros sam dobio dopis i stavit ću ga na raspravu premda je hrvatski jezik službeni jezik, što stoji u Ustavu, imamo sve relevantne jezične institucije koje normalno funkcioniraju, imamo katedre za hrvatski jezik, dakle, uistinu ne vidim visoki stupanj ugroze hrvatskoga jezika - kaže predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović, upoznat s činjenicom da postoji skupina s indicijama da se srpski i hrvatski jezik objedine, no po njegovu je mišljenju to jalov posao.

- Ako netko i izrazi želju da se na ovome tragu mijenja Ustav, to će na svim razinama biti odbijeno - napominje. U dopisu vidi neke točne konstatacije, no zaključak o ugrozi hrvatskoga jezika smatra pretjeranim. Ujedno ne smatra da je potrebna nova Deklaracija o hrvatskom jeziku.

Inicijativu je, međutim, prihvatio Odsjek za hrvatski jezik Sveučilišta u Zadru, što potvrđuje njegova predstojnica Sanja Knežević, uz napomenu da su pismo sastavili uredništvo časopisa Jezik i Hrvatsko filološko društvo uz sugestije hrvatskih jezikoslovaca, među njima i uglednih akademika.

- U inicijativi se upozorava da bi valjalo ponovno uspostaviti Vijeće za normu hrvatskog jezika kao nepolitičko tijelo i razmotriti ideju da napokon dobijemo zakon o jeziku. Uvijek postoje prijetnje ne samo jeziku, nego bilo čemu ako to nije dio sustavne brige. Nažalost, mi očito nismo demokratski sazreli, pa nismo došli do toga da imamo zakon o jeziku, koji imaju gotovo sve države. To je civilizacijski kodeks, svaka država skrbi o svome jeziku i kulturi - objašnjava motive za prihvaćanje inicijative predstojnica Knežević.

Josip Lisac, profesor Odjela za kroatistiku, član Matice i suradnik HAZU-a, ujedno prvi pročelnik toga Odjela, nije, međutim, želio doći na sjednicu na kojoj se prihvaćala inicijativa.

Protiv peticija

- Ne smatram da se o tomu treba izjašnjavati na način da se politički vrh upozorava na stanje. Hrvatski jezik, razumije se, nije u dobrome stanju, nije dobra komunikacija, odnosno govor u akcenatskom smislu. Ima dosta toga što nije dobro, no zato je potrebna stabilna norma, odnosno smiren rad, a ne peticije - kaže prof. Lisac.

Koji su zapravo argumenti za tvrdnje o postojanju ugroze hrvatskoga jezika, pokušali smo doznati od jedne od inicijatorica pisma, Nataše Bašić-Kosić, savjetnice u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”, no nije bila voljna davati izjavu uz objašnjenje da će sve biti javno objavljeno početkom ožujka.

Dodala je da izjava koju planiraju uputiti političkom vrhu i nizu instanci nije dostupna javnosti jer je još u izradi. Na napomenu da ju je Odsjek zadarskoga Sveučilišta već prihvatio - poklopila nam je slušalicu. Sanda Ham pak, glavna urednica časopisa Jezik iz kojega je došlo do inicijative, jučer nam se nije javljala na pozive.

Inicijativa je stigla na adresu Društva hrvatskih književnika, a njegov šef Božidar Petrač objašnjava da, koliko je njemu poznato, izjava sada već ima treću inačicu.

- Ako su prvi nacrt potpisale neke institucije, to znači da se one s takvim nacrtom slažu u potpunosti. DHK je dao svoje primjedbe kojima želi izbjeći suvišna sučeljavanja i diobe unutar akademske zajednice i kulturnih institucija i neće potpisati sadržaj koji bi prouzročio njihovu diobu - kaže Petrač.  Zaključno, napominje, moramo se kloniti patetičnih tonova, unošenja nereda i pretencioznosti svake vrste, osobito u vezi s hrvatskim jezikom.

Ivo Pranjković, profesor na Katedri za hrvatski standardni jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ne vidi da je hrvatski jezik ugrožen, naprotiv.

Politička inicijativa

- Ne vidim konkretnih argumenata da je jezik ugrožen. Ako netko misli da jest, treba navesti argumente, tko prijeti, kakve su prijetnje i gdje se to događa. U ovakvome obliku, inicijativa zvuči gotovo politički - kaže prof. Pranjković. Slično mišljenje ima i Ranko Matasović, redoviti profesor Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta.

- Ne vidim ugroženost hrvatskog jezika, no svjestan sam da postoje marginalne skupine koje jesu za obnovu srpskohrvatskog kao zajedničkog jezika, što je u startu besmisleno - kaže prof. Matasović.

Na pitanje je li hrvatski jezik ugrožen i čime konkretno, profesor Ante Bežen s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu odgovara da s formalno-pravnog gledišta jezik danas nije ozbiljno ugrožen jer je propisan Ustavom, a prema Ugovoru s EU jedan je od njezinih službenih jezika, te ima i svoj posebni, međunarodno prihvaćen registracijski kod. Ima i svoje temeljne standarde - gramatiku, pravopis i rječnike te dugu povijest posebnog jezičnog entiteta.

- S druge strane, hrvatski je jezik potencijalno ugrožen od nas samih - nepostojanjem državne jezične politike, svjesnim ili nesvjesnim rastakanjem promjenama u obrazovnom sustavu koje nisu sklone izgradnji hrvatskog jezika. Isto tako, pojedini osamljeni jezikoslovci nastoje pronaći znanstvene argumente za povratak srpskohrvatskoga i podgrijavaju politički inducirane podjele na “lijevi” i “desni” hrvatski jezik, no neprihvatljivo je da državni fondovi, kao do sada, podržavaju takve uratke - objašnjava prof. Bežen.

ŽELJKO JOZIĆ, RAVNATELJ INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 'Hrvatski je stabilan i etabliran jezik, a navodni srpski jezični unitarizam ne može ga ugroziti'

- Na adresu Instituta nije stiglo nikakvo pismo, pa se o samoj inicijativi ni ne možemo u ovom trenutku očitovati. Ako je riječ o inicijativi da se zaštiti hrvatski jezik, onda mogu načelno reći da smo mi u Institutu trajno opredijeljeni za očuvanje i zaštitu hrvatskoga jezika - ističe Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik.

U inicijativi piše da je hrvatski jezik ponovno ugrožen prijetnjom srpskog unitarizma. Vidite li ugrozu?

Mislim da je hrvatski jezik toliko stabilan, proučen, opisan i institucionalno etabliran da ga navodni srpski jezični unitarizam sigurno ne može ugroziti. Nakon što se četvrt stoljeća samostalno razvija i nakon što su uspostavljene sve poluge njegova normiranja te je postao 24. službenim jezikom Europske unije, vrlo je lako zaključiti da u svojoj dugoj i bremenitoj povijesti hrvatski jezik nikad nije bio u boljem položaju. Naravno da, kao što je slučaj i sa svakim drugim jezikom, i hrvatski jezik ima određenih problema s kojima se susreće u modernome dobu. Hrvatski se jezik najbolje štiti vrijednim i sustavnim radom i prenošenjem znanja.

Koji su to problemi?

Neusustavljenost hrvatskoga strukovnog nazivlja i činjenica da hrvatski znanstvenici sve manje pišu hrvatskim jezikom sigurno su jedan od problema. Jedan ne tako bezazleni problem svakako su i neprilagođeni anglizmi, s kojima se mi u Institutu uspješno borimo na portalu Bolje je hrvatski! (bolje.hr), na kojemu nudimo hrvatske izraze za sveprisutne anglizme poput outsourcinga, touchscreena, smartphonea i slično.

Tvrdite da hrvatski jezik nikada nije bio u boljem položaju. Zbog čega?

Objavljivanje važnih jezikoslovnih djela je jedan od načina da se borimo za hrvatski jezik. Populariziranje vrednota i ljepota hrvatskoga jezika najbolji je način podizanja razine svijesti govornika hrvatskoga jezika o važnosti njegova očuvanja i zaštite. Uostalom, najveći čuvari hrvatskoga jezika upravo su njegovi govornici.

Hrvatsko filološko društvo: 'Mi u tome nismo sudjelovali'

Iz Hrvatskog filološkog društva javila se njegova predsjednica doc.dr.sc. Anita Skelin Horvat koja je demantirala da je HFD sudjelovao u pisanju i sastavljanju otvorenoga pisma hrvatskoj javnosti koje je uputilo uredništvo časopisa Jezik.

 

ELIPSO

Izdvajamo