Dok se u domaćoj javnosti stvorila poprilična psihoza oko navodno nesigurne budućnosti Inine rafinerije nafte u Sisku, čini se kako je država krenula u novu ofenzivu s ciljem uspostave zakonitosti u upravljanju nacionalnom naftnom kompanijom.
Kako doznaje Jutarnji list, na posljednjoj sjednici Nadzornog odbora kompanije predsjednik tog tijela Damir Vanđelić izdao je obvezujuću uputu Upravi kompanije da upravljačku strukturu uskladi s važeći zakonima Republike Hrvatske. Pojednostavljeno rečeno, Vanđelić je Upravi naložio ukidanje funkcija izvršnih direktora u kompaniji, kao i Odbora izvršnih direktora kao tijela. Ako Uprava kompanije izvrši uputu - a morala bi jer je obvezujuća - bio bi to prvi korak prema vraćanju najviših operativnih ovlasti upravljanja kompanijom na samu upravu – što je jedan od dugogodišnjih zahtjeva hrvatske Vlade u sporovima s mađarskim MOL-om oko načina kojim se upravlja hrvatskom naftnom kompanijom.
Paralelne ovlasti
Sam Vanđelić ove informacije nije htio ni potvrditi niti demantirati. Ipak, kako se može saznati od izvora unutar same Ine, usvoji li se Vanđelićeva uputa, trenutni izvršni direktori u budućnosti bi bili direktori sektora, dok Odbor izvršnih direktora više ne bi postojao kao tijelo, te stoga niti ne bi mogao donositi ikakve odluke – kako se sada u Ini događa. Bit će zanimljivo vidjeti kakav će biti odgovor Uprave tvrtke – u kojoj MOL-ovi predstavnici zahvaljujući dvostrukom glasu predsjednika Uprave Zoltana Aldotta imaju većinu - na uputu predsjednika Nadzornog odbora. Uprava se, naime, dosad uvijek protivila prijedlozima da joj se vrate izvršne ovlasti upravljanja kompanijom – što je možda i najveći pokazatelj bizarnosti aktualnih odnosa.
Trenutni sustav uspostavljen je i izmjenama Međudioničarskog ugovora iz 2009. godine, kojima je MOL-u osigurana većina u Upravi kompanije, a onda operativne ovlasti prebačene na Odbor izvršnih direktora čije članove imenuje Uprava. Na taj način, hrvatska Vlada dovedena je u situaciju da nijedan član menadžmenta kompanije koji temeljem strateškog partnerstva s MOL-om imenuje u Ini nema utjecaja na izvršno poslovanje, niti može imati presudan utjecaj na imenovanje onoga tko ima. U praksi je taj odnos često dovodio do teško shvatljivih situacija, poput zabrane članovima Uprave da prisustvuju sastancima Odbora izvršnih direktora – iako su im formalno nadređeni. U kombinaciji s famoznom Listom ovlasti i zaduženja (LODO) – dokumentom koji definira način i hijerarhijske razine donošenja odluka u Ini - dogodilo se da se cijeli niz odluka u Ini donosi nakon konzultacija ili na prijedlog menadžera iz MOL Grupe, a da o njima Uprava Ine nije čak ni obaviještena. Više domaćih pravnih stručnjaka tijekom proteklih godina je upozoravalo da je takav sustav suprotan odredbama hrvatskog zakona o trgovačkim društvima – takve stavove je u jednoj privatnoj e-mail korespondenciji iznio i bivši šef Nadzornog odbora Ine Siniša Petrović – ali formalni potezi da se ponovno uspostavi zakonitost nisu povučeni.
Što se mijenja
Vanđelićeva uputa utoliko se može smatrati početkom novog pokušaja da se to učini. Dakako, i kada bi ona bila izvršena u potpunosti, a izvršne ovlasti u potpunosti vraćene Upravi, MOL bi temeljem svoje prevlasti u svom tijelu i dalje zadržao kontrolu nad tvrtkom, no kako bi tada članovima Uprave morali biti dodijeljeni konkretni resori za koje su zaduženi i odgovorni - poput izvršnih direktora danas - utjecaj hrvatske Vlade u kompaniji i stupanj sudjelovanja u rukovođenju njome bi porastao. S druge strane, moguće je i da će Uprava - pod nekim pravnim obrazloženjem - odbiti Vanđelićevu uputu, što će onda u konačnici vjerojatno opet završiti sudskim sporom.
Bilo kako bilo, dobije li konzistentnu podršku nove hrvatske Vlade, Vanđelićeva inicijativa na koncu bi trebala dovesti do ishoda kojim će biti prekinut dugogodišnji status quo u sukobima o legalnosti upravljanja nacionalnom naftnom kompanijom.