Državni proračun puni se bolje od očekivanja pa Ministarstvo financija u rebalansu koji će biti u četvrtak predstavljen na Vladi planira za 1,5 milijardi kuna veće prihode, dok će rashodi koji utječu na visinu deficita ostati na istoj razini i iznosit će 103,4 milijarde kuna. Deficit proračuna će na kraju ove godine iznositi 5,3 milijarde kuna ili 1,6 posto BDP-a, što predstavlja smanjenje od 2,1 milijardu kuna od planiranog.
Ukupni manjak proračuna opće države iznosit će 1,7 posto BDP-a, što je za jedan postotni bod manje u odnosu na plan. Planira se da će izvanproračunski korisnici ostvariti manjak od 0,3 posto BDP-a, a očekuje se da će jedinice lokalne i područne samouprave ostvariti višak u iznosu od 0,2 posto BDP-a. "Time će se daljnje doprinijeti smanjenju udjela javnog duga. Sukladno navedenim kretanjima, izvjesno je kako će se ostvariti preporuka Vijeća EU vezano uz rješavanje prekomjernog proračunskog manjka", smatraju u Ministarstvu financija.
Ovom boljem punjenju proračuna najviše doprinose prihodi od poreza na dobit, trošarine te prihodi od imovine. Prihodi od poreza povećaju se za 2,1 milijardu kuna, a pri tome najveće pozitivne promjene bilježi prihod od poreza na dobit od 1,2 milijarde kuna. Isto tako, povećanje od 725,1 milijun kuna u odnosu na prvotni plan bilježe i posebni porezi i trošarine.
Prihodi od pomoći prema novom planu planirani su u iznosu od 8,4 milijarde kuna i u odnosu na prvotni plan smanjuju se za 1,3 milijarde kuna. Oko 95 posto ukupnih prihoda od pomoći odnosi se na prihode od pomoći institucija i tijela EU, što znači da je iz EU fondova povučeno manje novca od planiranog zbog pada Vlade i prijevremenih izbora. Prihodi poslovanja izvanproračunskih korisnika povećavaju se za 70,9 milijuna kuna, što se odnosi na Hrvatske vode i CERP, dok Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatske ceste bilježe smanjenje prihoda.
Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja iznose 19,9 milijardi kuna. U isto vrijeme, ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planiraju se na razini od 18,9 milijardi kuna. U ovom rebalansu proračuna neka su ministarstva dobila više novca, neka manje, a predviđena su sredstva i za nova ministarstva, te središnje državne urede. Tako će novo Ministarstvo državne imovine imati proračun od 13 milijuna kuna, Ministarstvo za demografiju 85,4 milijuna kuna, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike imat će proračun veći za 256,7 milijuna kuna.
Središnji državni ured za sport imat će na raspolaganju 29 milijuna kuna, a ured za digitalno društvo tek nešto manje od 800.000 kuna. Ministarstvu gospodarstva, kojem se pripaja poduzetništvo i obrt proračun raste za 235 milijuna kuna, Ministarstvu zdravstva za 116 milijuna kuna, Ministarstvu pravosuđa za 118 milijuna kuna, Ministarstvu znanosti i obrazovanja za 110 milijuna kuna, a Ministarstvu kulture za 14,6 milijuna kuna. Vladi proračun pada za više od 60 milijuna kuna, MORH će potrošiti 43 milijuna kuna više, a MUP 38,5 milijuna kuna, dok i Ministarstvo vanjskih poslova ima proračun veći za 22 milijuna kuna.