ODLAZAK NAKON 17 GODINA

EKSKLUZIVNO: AGROKOR NAPUŠTA CIBONIN TORANJ Briše se još jedan simbol Todorićeve moći: Pripreme za veliku operaciju preseljenja koncerna već su počele

CROPIX

 

Privremena uprava Agrokora na čelu s Vladinim povjerenikom Antom Ramljakom uskoro bi mogla napustiti sjedište kompanije u Ciboninom tornju.

Prema informacijama Jutarnjeg lista, o napuštanju tornja na 26 etaža, u kojem je Agrokor smješten od 2000. godine, razmišlja se već neko vrijeme, a cijeli plan preseljenja trebao bi biti poznat u sljedećih desetak dana.

Priča o napuštanju dugogodišnjeg sjedišta kompanije počela je nedugo nakon što je na čelo Agrokora stigao Ramljak, a jedna od lokacija na kojoj bi uprava trebala nastaviti svoj rad jest Konzumova upravna zgrada na zagrebačkom Žitnjaku.

Dođe li uistinu do preseljenja, vrlo je izgledno da će Agrokor prostore unutar Cibonina tornja, koje su dosad koristili, dati u najam, a jedna od varijanti, u slučaju da se dobije prava ponuda, jest da će prodati urede u jednoj od najprepoznatljivijih i najreprezentativnijih zagrebačkih zgrada, u kojoj je Ivica Todorić stolovao od 4. siječnja 2000. godine.

Todorić je u 92 metra visok Cibonin toranj ušao dan nakon parlamentarnih izbora 2000. godine, i to “s ciljem nadograđivanja korporativnog imidža kompanije”, kako je tada komunicirano iz Agrokora.

Naime, u to vrijeme Agrokor je već bio daleko najveća privatna kompanija u Hrvatskoj i dotadašnji uredi Uprave u Gajevoj i Frankopanskoj ulici, iako u strogom centru Zagreba, Todoriću nisu bili dovoljno reprezentativni za sjedište poslovnog carstva.

Operacija kupnje

Todorić je toranj kupio od Astre, zagrebačke tvrtke u državnom vlasništvu koja je u vrijeme bivše države obavljala trgovinu s inozemstvom. Na čelu te tvrtke, nakon moskovskog ureda, bio je i Franjo Gregurić, koji će vrlo brzo postati predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva po nagovoru prvoga predsjednika Franje Tuđmana.

Astra je te nekretnine pokušala prodati u više navrata, sve dok se krajem 1999. godine nije javio Ivica Todorić sa svojim Agrokorom.

Todorić je 14 katova u vlasništvu Astre u Ciboninu tornju kupio za ukupno 15,6 milijuna ondašnjih njemačkih maraka, no cijela vrijednost nije bila isplaćena u novcu nego i u nekretninama.

Ugovor s Todorićem sklopljen je 1. prosinca, prema kojem je Agrokor trebao dobiti ukupno nešto više od četiri tisuće četvornih metara poslovnog prostora i oko 750 četvornih metara garažnog prostora.

Todorić je Astri ponudio zgradu u Gajevoj 5 i za tu zgradu ugovorena je cijena od 7 milijuna njemačkih maraka. Preostalih osam i pol milijuna maraka razlike Todorić je morao platiti na dva načina.

Čim je realizirao kredit kod Zagrebačke banke, platio je 3,3 milijuna maraka, dok je 5,2 milijuna maraka platio tako da je preuzeo kredit Astre. Taj kredit dignut je u srpnju 1997. godine u osam polugodišnjih obroka i uz promjenjivu kamatnu stopu od 14,50 posto.

Astra pak u posjed Cibonina tornja dolazi 1989. godine, kada od tvrtke “Vladimir Gortan” koja je bila izvođač i investitor projekta, kupuje poslovni prostor od oko 3500 kvadrata i 40 garažnih mjesta. Potom dva mjeseca nakon toga kupuje još tisuću kvadrata poslovnog prostora, a kupnja ostalih poslovnih prostora odvijat će se i sljedeće dvije godine.

Čedo Univerzijade

Nakon toga počet će nekretninska razmjena na relaciji Agrokora i Astre. Naime, 1992. godine Todorić od Astre kupuje većinu zgrade u Gajevoj 5 koja se prostirala na gotovo dvije tisuće kvadrata za 5,8 milijuna njemačkih maraka. Godinu dana kasnije Astra će Agrokoru prodati i poslovni prostor u Marićevu prolazu za 700 tisuća maraka, čime je Agrokor postao vlasnik cijele zgrade. Tu istu zgradu Todorić će prodati Astri 1. prosinca 1999. godine kako bi ušao u Cibonin toranj, na čiji će vrh vrlo brzo staviti znak Agrokora.

Cibonin toranj počeo se realizirati 1986. godine, kada je za potrebe Univerzijade počela gradnja Poslovno-sportskog centra Cibona Zagreb.

Sam kompleks imao je više građevina, a uz toranj sagrađena je Cibonina dvorana, trg, pothodnik, kao i zgrada na uglu Savske i početka Tratinske ulice.

Novi izgled ovog dijela Zagreba djelo je arhitekata Ivana Piteše, Marijana Hržića i Borislava Šebetića, a izvođač i investitor radova bila je tvrtka “Vladimir Gortan”. Na samom gradilištu bilo je više od 500 radnika.

Cijeli kompleks bio je gotov 1987., no prva useljenja u Cibonin toranj dogodila su se tek 1990. godine. Zgrada je napravljena tako da može izdržati potres do sedam stupnjeva po Richteru, promjer cilindra je 25 metara, dok cijeli obod nebodera drži 26 armirano-betonskih stupova.

Na 20. katu tornja nalazile su se konferencijske dvorane, a na katu iznad bio restoran za djelatnike Agrokora. Na prijelazu iz prizemlja na prvi kat kompleksa je Muzej Dražena Petrovića.

U slučaju da Agrokor preseli i počne iznajmljivati prostore u Ciboninom tornju, prosječna cijena najma po kvadratu iznosit će oko 10 eura.

ELIPSO

Izdvajamo