Prije nego što su osnovali Fond gospodarske suradnje, Nexus private equity je, kako doznajemo, poslovao s gubitkom od milijun kuna. A onda je Vlada 2010. donijela odluku o osnivanju Fondova gospodarske suradnje (FGS) sa zadatkom da potaknu ulaganje u posrnule tvrtke.
Nexusu je svanulo sunce. Osnovali su Fond za gospodarsku suradnju. Od mirovinskih fondova i države dobili su najveći dio novca za ulaganje. Prema formuli koju je osmislio Borislav Škegro, tadašnji savjetnik premijerke Jadranke Kosor, Fondovi od države dobivaju i vrlo unosnu naknadu za samo postojanje. Obave li posao ili ne, nije bitno, novac od države stiže na račun.
Iako nisu imali previše posla - u 2011. uspjeli su ostvariti samo jedno ulaganje od 40 milijuna kuna - zaradili su puno! Nexus je umjesto u minusu godinu završio s dobiti od gotovo pet milijuna kuna! I to prvenstveno zahvaljući naknadi koju primaju kao društvo koje upravlja FGS-ovima! Pola od toga platila jer država.
Njihovi članovi Uprave stoga, kako neslužbeno doznajemo, imaju oko 23 tisuće kuna neto plaće, a ostali zaposlenici oko 13 tisuća.
Milijunske naknade
I ne pada im na pamet da se toga samo tako odreknu. Ni Nexus, ali ni ostala četiri društva koja upravljaju famoznim FGS-ovima - Questus private equity, Alternative private equity, Prosperus invest i Honestos private equity, jer dobiti koje ostvaruju zahvaljući visokoj naknadi za upravljanje FGS-ovima su milijunske. A za njih doslovce ne moraju ništa raditi jer čak i ako ne ostvare ni jedno ulaganje, naknadu si uredno isplaćuju!
Njih pet u dvije je godine imalo samo sedam ulaganja od skromnih 250 milijuna kuna, ali zato naknada koju primaju nije nimalo skromna - u 2011. ona je za njih pet iznosila 40 milijuna kuna, a lani 27,5 milijuna. Država im je, dakle, dala gotovo 34 milijuna kuna samo kroz naknadu - četvrtina od ukupnog novca koji su dali za ulaganje otišla je za njihove naknade.
Ona je najprije iznosila dva posto veličine Fonda, dakle onoga što je Fond prikupio od ulagača. Tako je, primjerice, samo Alternative koji je najveći Fond sa 600 milijuna kuna zahvaljući naknadi za upravljanje u 2011. inkasirao 12 milijuna kuna.
Nova odluka
Godinu su završili sa 8,2 milijuna kuna dobiti iako te godine nisu imali ni jedno ulaganje! U 2012. su imali samo jedno ulaganje, i to u Biondićevu Centar banku, a dobit im je već do rujna te godine dosegnula oko 5 milijuna kuna. Kada je nova Vlada shvatila da velik novac investitora u FGS-ove, pa, dakle, i državni, odlazi na naknade, a da se ulaganja broje na kapaljku, odlučili su još lani u veljači smanjiti naknade sa 2 na 1,375 posto od veličine fonda. Tada su povjerenički odbori u kojima sjede svi predstavnici investitora, a država ima 50 posto, za to dali suglasnost. No, kako se rezultati FGS-ova nisu puno popravili ni u 2012. Vlada je u prosincu odlučila otići i korak dalje.
Prema novoj odluci Vlade, naknada za upravljanje trebala bi iznositi 1,6 posto, ali samo od uloženog novca, i to od treće do pete godine, a poslije na ukupnu vrijednost ulaganja. A to se društvima koja upravljaju FGS-ovima nikako ne sviđa jer ostaju bez zagarantiranih milijunskih prihoda.
Stoga već mjesec dana, kaže naš izvor iz Vlade, otežu sa sazivanjem povjereničkih odbora koji moraju potvrditi odluku Vlade da bi se mogla početi primjenjivati.
Vlada, kako doznajemo, ne namjerava ukidati model FGS-ova unatoč skandalozno lošim rezultatima koje su ostvarili u protekle dvije godine. No, zato su odlučni u tome da odluku o drukčijem definiranju naknade provedu do kraja.
- Ako u kratkom roku ne sazovu povjereničke odbore na kojima bi se trebalo glasati o odluci, Vlada će predložiti da se društvima koja se na to ogluše oduzme pravo da upravljaju FGS-ovima - stigle su neslužbene poruke iz Vlade. Za odluku, da bi bila usvojena, tvrde nam u Vladi, treba 50 posto plus 1 glas, što, uvjereni su, mogu bez problema osigurati jer se navodno i dio drugih ulagača slaže s njima.
Katastrofalni rezultati
- Sada ta društva rade bez ikakvog rizika, ali i motivacije. Želimo to promijeniti i zato predlažemo da se naknada veže uz ostvareno ulaganje. Na taj ćemo način potaknuti FGS-ove da bolje rade i imaju više ulagačkih projekata - objasnio je naš sugovornik iz Vlade. Iznio je i konkretne podatke koji tome idu u prilog. Naime, od planirane dvije milijarde kuna u pet godina (od 2011. do 2016.), koje bi preko FGS-ova trebale biti uložene u gospodarstvo, dosad je realizirano ulaganja od 250 milijuna kuna, tj. samo 12 posto!
- Želimo imati što više ulaganja i zato naknadu treba modificirati, a ne da društva za upravljanje, odnosno njihovi vlasnici, trpaju dobit u džep, a ulaganja nema - zaključio je naš izvor.
‘Vlada se ponaša kao jedini vlasnik’
Iako podržavaju većinu promjena koje je predložila Vlada, u društvima za upravljanje ne slažu se s novim modelom obračuna na knada, ali ni načinom donošenja odluka prema kojem bi za neke odluke umjesto 75 posto glasova bilo dovoiljno 50 posto plus 1. Jedan od čelnih ljudi jednog od društava za upravljanje tvrdi kako im smeta što se Vlada ponaša kao da su FGS-ovi isključivo državno vlasništvo.
- Ako su to fondovi gospodarske suradnje javnog i privatnog, to podrazumijeva suradnju . Nisu ti fondovi vlasništvo države pa da se Vlada može tako ponašati - odlučno odgovara i poručuje kako očekuju da se s ulagačima Vlada dogovara.
- Odluka koju je Vlada donijela za nas nije obvezujuća i tražit ćemo da je zajedno doradimo. Prvenstveno ovu oko načina obračuna naknade jer bi ovo što je Vlada donijela ugrozilo funkcioniranje nekih fondova - priznaje naš sugovornik i upozorava da je Vlada investitor sa 50 posto, a da za donošenje odluke treba 75 posto glasova ulagača. Sporna naknada za upravljanje je, tvrdi naš sugovornik, ulaganje koje se vraća investitorima, a ne nepovratni trošak, kao što to vidi Vlada. Tvrdi da menadžeri moraju tvrtku u koju je uloženo postaviti na noge kako bi, nakon što za 3 -5 godina prodaju vlasničke udjele, FGS-ovi ulagači mogli dobiti nazad svoj novac.