S obzirom na to da je javna optužba saborskog zastupnika Mosta Nikole Grmoje kako nije bilo poreznog nadzora u Agrokoru još od 2007. godine odjeknula poput bombe, pokušali smo istražiti imaju li te optužbe, koje diskreditiraju rad cijelog niza ministara (Šuker, Dalić, Linić, Lalovac, Marić) i kompletne Porezne uprave, utemeljenja u indicijama koje se mogu izvesti iz financijskih izvještaja najvećeg hrvatskog poslovnog sustava.
Uz pomoć financijskih eksperata Jutarnji je analizirao izvještaje Agrokora u razdoblju 2009. - 2016. godine te smo došli do pomalo šokantnog zaključka: Grmojine teške optužbe vrlo vjerojatno su potpuno neutemeljene jer financijski izvještaji upućuju na to kako je Agrokor mogao platiti puno manje poreza nego što je platio u spomenutih osam godina. Drugim riječima, pokazuje da je modus operandi Mostova zastupnika Nikole Grmoje definitivno needucirano fabriciranje afera radi diskreditacije političkih protivnika.
Knjiženje
Pri ovome valja naglasiti kako je zaista sporno ako nije bilo nikakvog izvanrednog poreznog nadzora u Agrokoru posljednjih deset godina te kako je očigledno da u Agrokorovim knjigama postoje vrlo značajne nepravilnosti.
Na ovo zadnje upozoravale su i rejting agencije, a izvanredni povjerenik Ante Ramljak također je upozorio na problematično stanje Agrokorovih knjiga. Ipak, nema indicija da je Agrokor uz tobožnje prešutno zatvaranje očiju poreznika, koje implicira Grmoja, izbjegavao plaćanje poreza.
Zašto financijski izvještaji Agrokora upućuju na to da je ta kompanija mogla plaćati manje poreza? Prema objašnjenjima financijskih eksperata, potrebno je uočiti kako je Agrokor matica, odnosno krovna kompanija, bilježila u četiri do osam promatranih godina gubitak, dok je u svim promatranim godinama realizirana sveobuhvatna dobit po tzv. nekontrolirajućim udjelima.
Štit
Usporedno menadžment Agrokora nije poradio na tome da kreira porezni štit iz činjenice da je niz Agrokorovih tvrtki, poput Leda ili Jamnice, imao dobit dok je matica gomilala gubitke plaćajući ekstremno visoke kamate. Da je menadžment Agrokora uspješno 'iskonsolidirao' gubitke matice i dobitke njezinih tvrtki, plaćeni porez na dobit hipotetski bi bio značajno niži od onoga koji je Agrokor plaćao.
U razdoblju 2009. - 2016., prema aproksimaciji financijskih eksperata, koji su radili izračune po narudžbi Jutarnjeg, Agrokor je 'preplaćivao' od 10 do 207 milijuna kuna poreza godišnje. Sveukupno se radi o hipotetski 'preplaćenom' porezu od čak milijarde kuna.
Opcije
Menadžment Agrokora mogao je do takvih poreznih 'ušteda' na više načina. Mogli su, recimo, u matici naplaćivati još višu naknadu za upravljanje svim poduzećima u koncernu. Iako je ministar Goran Marić sa zgražanjem problematizirao tobože visoku naknadu za upravljanje koju je krovna tvrtka naplaćivala kompanijama u koncernu, radilo se zapravo o naknadi nižoj od 1 posto prihoda, što je nisko prema svjetskim standardima.
Da su, recimo, naplaćivali dvostruko višu naknadu, dobiti kompanija u koncernu bile bi niže te bi platili manje poreza, dok bi gubici na razini matice ostali sasvim dovoljni za neplaćanje poreza na dobit u pojedinim godinama. U tako posloženom sistemu ne bi se radilo o nezakonitoj djelatnosti. U Agrokoru su se mogli, smatraju stručnjaci, značajno poigravati i s tzv. transfernim cijenama između kompanija te također štedjeti na porezima, ali to bi bile zakonski gledano vrlo granične aktivnosti.
U tiskanom izdanju Jutarnjeg lista donosimo detaljnu tablicu:
PROCJENE STRUČNJAKA O PREPLAĆENIM POREZIMA
Podaci koji su korišteni pri izradi tablice uzeti su iz financijskih izvještaja Agrokora.