Niti jedna postkomunistička nacija na prostorima Srednje i Istočne Europe nije uvjerena u pripadnost Zapadu u političkom i kulturnom smislu kao što su Hrvati, pokazao je prije nekoliko dana publiciran izvještaj za međunarodnu konferenciju o sigurnosti Globsec u Bratislavi. Tako se izjašnjava 56 posto anketiranih u Hrvatskoj, u usporedbi s 50 posto u Rumunjskoj i 45 posto u Poljskoj, dok su na drugom polu Slovaci s 21 posto.
Sudeći prema rezultatima ekstenzivnog istraživanja koje je još provedeno u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, stanovnici Hrvatske također su izrazito skloni NATO-u kao jamcu zajedničke sigurnosti, ali, u političkom smislu, i potrebi za jakim vodstvom. U obje je kategorije Hrvatska pri vrhu u usporedbi sa spomenutih šest zemalja koje su u prošlosti bile socijalističke, a danas su u Europskoj uniji i NATO-u.
Globsec je vodeća srednjoeuropska konferencija iz područja vanjske i sigurnosne politike koja se održava svake godine, a okuplja predstavnike vlada, nevladinih organizacija i političkih instituta. U svakom slučaju, Globsecovo istraživanje javnog mnijenja u sedam država pruža zanimljiv uvid u opće raspoloženje tamošnjeg stanovništva.
Kolektivna obrana
Euroskeptična retorika, koja se čuje iz političkih vodstava nekih od sedam spomenutih zemalja koje je obuhvatilo istraživanje, prije svega iz Varšave i Budimpešte, nije se odrazila na generalnu proeuropsku orijentaciju Poljaka, Čeha, Slovaka, Mađara, Hrvata, Rumunja i Bugara.
Tako su Poljaci, Rumunji i Hrvati najspremniji da na temelju Članka 5. Sporazuma NATO-a o kolektivnoj obrani priteknu u pomoć napadnutom savezniku i takvu spremnost na vojnu intervenciju podržava čak 90 posto Poljaka, 81 posto Rumunja i 79 posto Hrvata, dok su za solidarnu kolektivnu obranu najmanje spremni Bugari gdje bi u pomoć napadnutom savezniku krenulo manje od polovine nacije, samo 47 posto.
Međutim, samo Rumunjska i Poljska bez rezerve podržavaju i vojne baze NATO-a na svojem teritoriju, dok je podrška trupama i infrastrukturi NATO-a na području vlastite države najmanja među Slovacima, 37 posto, Česima (42 posto) i Bugarima (43 posto).
U Hrvatskoj dvije trećine ispitanih (66 posto) podržava stacioniranje NATO-ovih baza u državi, po čemu su Hrvati još jednom u društvu Mađara i Poljaka.
Česi euroskeptici
Ozren Žunec, sveučilišni profesor i stručnjak za sociologiju rata, koji je 2000. bio ravnatelj Hrvatske informativne službe (HIS), preteče današnje Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), drži kako velik utjecaj na ovakvo raspoloženje imaju česti izvještaji o uspješnim misijama pripadnika Hrvatske vojske u inozemstvu, primjerice na području Afganistana.
- Pitanje je koliko ljudi zna što predstavlja Članak 5. i ne bih se iznenadio da većina smatra kako se odnosi na angažman HV-a u inozemnim misijama, a ne na ratno djelovanje. Osim toga, očito prevladava mišljenje prema kojemu je NATO bitan za sigurnost Hrvatske jer u jugoistočnoj Europi postoji niz kriznih žarišta, od Makedonije, Kosova, Srbije i Republike Srpske do cijele BiH. Otud tako visok postotak podrške NATO-u, pa čak i uspostavi NATO-ovih baza na hrvatskom tlu. Smatra se da NATO garantira sigurnost Hrvatske - pojasnio je Žunec.
Hrvatski državljani spadaju među one koji vjeruju kako je članstvo u Europskoj uniji pozitivna stvar. Tako misli njih 70 posto, dok ih samo 22 posto želi izlazak iz EU. Najveći euroentuzijasti su Poljaci i Rumunji, među kojima čak 80 posto smatra da je ostanak u EU za njihove zemlje dobar. Nasuprot tome, najveći euroskeptici su Česi, od kojih na članstvo u EU kao na dobru stvar gleda samo 35 posto.
Istraživanje je donijelo i neke paradoksalne rezultate.
Recimo, autoritarni lideri imaju najmanju podršku među Slovacima, 24 posto, ali i, paradoksalno, među Mađarima i Poljacima, po 26 posto, iako su te dvije zemlje posljednje dvije godine na meti kritika Europske unije zbog urušavanja institucija i tekovina liberalne demokracije te zaokreta prema autoritarnijem sustavu vlasti. Uostalom, mađarski premijer Viktor Orbán deklarirani je protivnik liberalne demokracije, a i s takvom retorikom redovito osvaja većinu na parlamentarnim izborima.
U Bugarskoj je istodobno i najmanja prednost pristalica liberalne demokracije u odnosu na zagovornike autoritarnih političara jer se za liberalnu demokraciju izjasnilo 42 posto ispitanika, dok sklonost autoritarnim vođama iskazuje 37 posto.
Identičan je rezultat u Hrvatskoj gdje 37 posto stanovništva želi jakog vođu. Možda je olakšanje podatak kako, ipak, većinskih 56 posto zagovara liberalnu demokraciju, ali čini se da su Hrvati najskloniji opciji u kojoj državu vodi jaka, autoritarna osoba kakav je bio Franjo Tuđman.
Ozren Žunec drži kako ne treba biti iznenađen s obzirom na političke prilike u Hrvatskoj.
- Ovakav rezultat nije čudan kada pogledate našu politiku koja se četvrt stoljeća bavi sama sobom i vrti u krug. Za običnog građanina takvo višestranačje i liberalna demokracija ne predstavljaju neku vrijednost, baš obratno, dojam je kako gospodarstvo i svakodnevni život mogu normalno funkcionirati bez politike. A to onda vodi do sumnje u demokraciju - kaže Žunec.
Dvije slabe vlade
Vjeran Pavlaković, povjesničar i izvanredni profesor na Odsjeku za kulturalne studije u Rijeci, priznaje da nije očekivao ovakve rezultate:
- Malo me iznenadilo da toliko puno ljudi podržava autoritarno vodstvo, pogotovo jer politički diskurs koji je toliko fokusiran na tzv. antitotalitarizmu navodno sankcionira i desni i lijevi ekstremizam. Desnica nam govori da je Tito bio autoritarni lider i zato trebamo maknuti njegove simbole, ali možda ovo istraživanje govori da se zapravo radi o diskreditaciji samo antifašizma/ljevice pod parolom antitotalitarizma i da bi značajan broj ljudi podržao desno, nacionalističko autoritarno vodstvo. Drugi razlog takvog odgovora jest da smo u Hrvatskoj imali dvije slabe vlade i da se ipak traži stabilnije vodstvo, a ne nesigurne koalicije.
Shizofrena situacija
Samo, trebalo bi se zamisliti oko idućeg rezultata. Iako velika većina Hrvata svoju državu vidi kao dio Zapada i euroatlantskih asocijacija, njih čak 46 posto pozitivno misli o ruskom čelniku Vladimiru Putinu (negativno 43 posto). Za usporedbu, samo ih 20 posto podržava Donalda Trumpa, tako da je ovako pozitivno gledanje na Putina moguće objasniti samo u kontekstu sklonosti Hrvata prema autoritetima. No, i u tom slučaju ovakvi rezultati zbunjuju stručnjake.
- Mislim da se više radi o neznanju, nego o nekakvom afinitetu jer, generalno, Rusija nije toliko prisutna u Hrvatskoj kao u drugim zemljama Srednje i Istočne Europe. Iako smo zapadno orijentirani, mislim da vlada dosta negativna percepcija SAD-a i američke politike, posebno što se tiče Trumpa, a u toj dihotomiji alternativa je Putin - smatra Pavlaković.
I za kraj, Hrvatska je u vrhu kada je u pitanju nepovjerenje javnosti prema medijima. Najviše je prema tradicionalnim medijima skeptično 68 posto Poljaka, 63 posto Hrvata i 57 posto Rumunja pa Globsecov izvještaj završava zaključkom kako je i regija Srednje Europe pogođena globalnom erozijom povjerenja u informacije i vijesti.
I kao posljedicu imamo, možemo dodati, shizofrenu situaciju kada javnost voli NATO i Vladimira Putina.