Iako raste broj razvoda i broj izvanbračnih zajednica, brak je još uvijek zajednica u kojoj živi više od polovice odraslog hrvatskog stanovništva, a 88 posto od gotovo 800.000 djece mlađe od 18 godina odrasta s oba roditelja.
Pokazali su to jučer predstavljeni podaci o obiteljskim strukturama u Hrvatskoj , prikupljeni u Popisu stanovništva koji je zabilježio stanje na dan 31. ožujka 2011.
- U usporedbi s prosjekom Europske unije, a osobito sjevernim zemljama, mi smo još uvijek tradicionalno društvo. No, i ovi podaci pokazuju blagi trend napuštanja tradicionalnog načina života - kaže dr. Anđelko Akrap, predstojnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Razvodi u porastu
Popis stanovništva pokazao je da 52 posto stanovništva živi u braku, njih 2,7 posto u izvanbračnoj zajednici, a tek 0,004 posto - točnije 140 osoba, 70 žena i 70 muškaraca - izjasnilo se da žive u istospolnoj zajednici.
- Udio razvedenih svakako raste i u razdoblju od prošlog popisa, od 2001. godine, narastao je za četvrtinu: na 1000 oženjenih ili udanih stanovnika 2001. godine dolazilo je 60 razvedenih, a sada ih dolazi 75. Porast je značajan, no te su brojke još uvijek bitno manje od prosjeka EU - kaže dr. Akrap. Pritom je daleko veći broj razvedenih žena od razvedenih muškaraca: na razini države, na 1000 oženjenih muškaraca dolazi 68 razvedenih, a na 1000 udanih žena čak 100 razvedenih! Najveći udio ima Zagreb, sa 83 razvedena muškarca i čak 166 razvedenih žena, dok je na drugom polu Splitsko-dalmatinska županija sa 47 razvedenih muškaraca i 73 razvedene žene. Dijelom i zbog takvog omjera razvedenih žena, Grad Zagreb je na 5. mjestu među svim hrvatskim gradovima i općinama po udjelu neudanih žena starijih od 15 godina - svaka treća Zagrepčanka je sama!
Svaka 10. žena ne rodi
- Takva razlika među spolovima posljedica je toga da žene mnogo rjeđe nakon razvoda ulaze u novi brak ili zajednicu - kaže dr. Akrap. Osim činjenice da žene bitno dulje žive, slično je i objašnjenje za ogroman disparitet među udovicama i udovcima: udovica ima 18, a udovaca tek tri posto.
Jedan od najporaznijih podataka je taj da čak 45 posto stanovništva čine samci, odnosno oni koji ne žive s partnerom. Uzmemo li u obzir samo zrelo stanovništvo - jer statistika vodi podatke o svima starijima od 15 godina - podaci su također loši: svaki peti muškarac i svaka deseta žena starija od 30 godina nisu vjenčani! Njihov udio u ukupnom stanovništvu porastao je za 50 posto u odnosu na 2001. godinu!
- Imaju još malo vremena, jer je krizna godina za ulazak u brak za žene 35., a za muškarce 40. Međutim, činjenica je da je ulazak u brak sve rjeđi, osobito u županijama koje imaju dugu krizu i u kojima se ona najjače osjetila - kaže dr. Akrap.
Kad nema braka, obično nema ni djece. Svaka 10. žena starija od 45 godina u Hrvatskoj nije rodila. Ista je situacija, podsjeća dr. Akrap, bila i tijekom prošlog popisa stanovništva.
Parovi bez djece
- Veći, mnogo veći pad očekujem za otprilike 20 godina - kaže.
Broj obitelji s djecom u vremenu između dva popisa pao je za čak 50.000, a od oko 867.000 obitelji s djecom, u polovici njih raste samo jedno dijete. Tek svaka 9. obitelj ima više od dvoje djece.
- Nema sumnje da broj djece pada, sada žena tijekom fertilne dobi rađa 1,4 djece, a prije 50 godina rađala je 2,2 djece. Međutim, i statistiku treba pravilno tumačiti: obitelj koja ima troje djece, ali se najstarije odselilo, statistički se vodi kao obitelj s dvoje djece - objašnjava.
Zbog toga je u Hrvatskoj i ogroman broj parova bez djece, koji čine čak 28,6 posto obitelji! Međutim, parom bez djece smatraju se i roditelji odrasle djece koja ne žive s njima u kućanstvu.
Svaki 7. - s roditeljima
Stanovništvo Hrvatske bitno je ostarjelo od 2001. godine, pa ne čudi što je i broj samačkih kućanstava narastao za petinu, sa 307.000 na 377.000. Iako Državni zavod za statistiku nije objavio dobnu strukturu samačkih kućanstava, najveći dio njih, kaže dr. Akrap, sasvim sigurno čine staračka, mahom ženska kućanstva, u ruralnim dijelovima zemlje.
- Žene žive dulje od muškaraca i često ostaju same, osobito na selu, jer mladi odlaze sa sela i ne vraćaju se. To je za državnu politiku ozbiljan pokazatelj, jer to je stanovništvo koje traži dodatnu pomoć i na koje sustav socijalne i zdravstvene skrbi mora ozbiljno paziti i kroz materijalna davanja i kroz usluge - upozorava dr. Akrap.
Prema podacima iz Popisa stanovništva, u 867.680 obitelji s djecom živi čak 1,450.210 djece. Međutim, čak 354.863 “djece” starije je od 25 godina, što potvrđuje trend dugog ostanka djece s roditeljima, kao i novi trend povratka odrasle djece u roditeljski dom, najčešće zbog nemogućnosti plaćanja stanarina ili kredita. Uzmemo li u obzir populaciju od 25 do 70 godina, ispada da čak 14 posto te populacije, odnosno svaki sedmi - živi s roditeljima. Budući da nije objavljena njihova spolna struktura, teško je reći je li situacija slična onoj iz 2001. godine, kad je s roditeljima ostajalo bitno više muške nego ženske djece.
Porastao je i broj jednoroditeljskih obitelji. Zanimljivo je da je bitno narastao broj samohranih majki, dok je broj samohranih očeva praktički ostao na istoj razini kao 2001. godine.
Za 50 posto je narastao i broj izvanbračnih zajednica, kojih sada ima više od 48.000. Najčešće su među populacijom od 25 do 39 godina.
- Mislim da je taj broj još uvijek podcijenjen, da je u stvarnosti takvih zajednica više. Kod nas su vrlo popularne tzv. predbračne zajednice: mladi imaju običaj živjeti zajedno prije braka. Obično kad djevojka zatrudni, ožene se. Iako je, prema podacima, sve više onih koji ostaju u izvanbračnoj zajednici i nakon rođenja djeteta, u gotovo polovici izvanbračnih zajednica rođena su djeca - kaže dr. Akrap.
I u istospolnim zajednicama, koje su ovaj put bilježene prvi put i kojih ima vrlo malo (70), ima djece. Međutim, u DZS-u nisu znali odgovoriti koliko točno djece ima.
18% treba pomoć!
Objavljeni su i podaci o osobama koje zbog zdravstvenog stanja imaju poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti te im za to treba tuđa pomoć. Takvih je u Hrvatskoj gotovo 760.000, odnosno oko 18 posto! Najviše ih je među osobama starijim od 55 godina. Tijekom prošlog popisa stanovništva 2001. godine nije bilježena ova kategorija osoba, nego osobe s invaliditetom, kojih je bilo oko 430.000, odnosno 12 posto. Iako se invaliditet definira upravo kao stanje u kojem osoba ne može samostalno obavljati svakodnevne aktivnosti i za to treba tuđu pomoć, u DZS-u tvrde da se ove dvije kategorije ne mogu uspoređivati i da stoga ne mogu ni objasniti ovakav porast.