“Putin je sposoban puno brže prebaciti svoju vojnu tehniku i ljudstvo od NATO-a. Moramo brzo donijeti neke odluke kako bismo postigli barem istu brzinu kao on. Kakva je korist od najskuplje vojne tehnike kada je ne možemo prebaciti gdje nam je najpotrebnija? Treba nam vojni Schengen u Europi”, zavapio je prije nekoliko mjeseci zapovjednik američkih snaga u Europi general Ben Hodges.
On je bio šokiran administrativnim preprekama koje onemogućuju brzo prebacivanje vojnih snaga iz jedne članice NATO-a u drugu. “Moramo ispuniti gomilu papira da bismo prebacili vojnike i tehniku. Ne samo između dviju država nego i između regija unutar država. Vojnici nam i po sedam dana čekaju na granicama. Nema šanse da interventne snage NATO-a u Europi budu u roku od 24 sata prebačene na bilo koju točku u Europi.”
No, nije to jedini logistički problem NATO-a i Amerikanaca. Nedavno prebacivanje nekoliko stotina tenkova i borbenih vozila iz Njemačke u Poljsku pokazalo je da NATO nema točne podatke kojim mostovima u Njemačkoj mogu proći teška vojna vozila. Rute kretanja su mijenjanje u zadnji čas, kasnilo se s prebacivanjem snaga. Sve to je dodatno razljutilo Amerikance koji su od NATO-a i Europske unije zatražili hitno djelovanje.
Stisak SAD-a
Pritisak SAD-a je uspio te je jedna od glavnih tema ministarskog sastanka NATO-a ovog tjedna bila mobilnost vojnih snaga diljem Europe. Kako bi se ona osigurala, inicijativa ide u dva smjera. Članice Saveza moraju ažurirati podatke o stanju svoje kritične infrastrukture - prometnicama, željezničkim prugama, aerodromima. To je zapovjedništvu NATO-a potrebno kako bi moglo planirati najbrže i najsigurnije rute za prebacivanje snaga unutar Europe.
Kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvo obrane je još u rujnu krenulo u prikupljanje podataka te su preko Ministarstva prometa “za potrebe međunarodne vojne suradnje” od svih upravitelja autocesta u Hrvatskoj zatraženi podaci o dužini, širini mostova i vijadukata te njihovu geografskom položaju, kao i visini i širini tunela. Prema dostupnim informacijama, podaci o logističkim mogućnostima su zatraženi i od aerodromskih uprava te Hrvatskih željeznica.
Naši sugovornici tvrde da bi mostovi i vijadukti na našim autocestama bez problema izdržali prolaz konvoja tenkova i drugih teških vojnih vozila. Naime, takvi konvoji objektima prolaze s velikim međusobnim razmakom i malom brzinom te se ne stvaraju velike vibracije, a objekti su u mogućnosti podnijeti opterećenje i od nekoliko stotina tona. Odnosno, objekti bi mogli podnijeti opterećenje nekoliko tenkova Leopard, od kojih svaki težak 60 tona, ili nekoliko haubica PzH 2000 koja se prevozi na labudici.
Težina jedne haubice je 57 tona. Ranije je zbog male visine naplatnih kućica bio problem prolaz labudice s tenkom ili oklopnim vozilom. No to je riješeno uspostavom izvangabaritnog prolaza koji se nalazi u sklopu svake naplatne postaje. Prometni stručnjaci također smatraju da bi teške vojne konvoje podnijele i državne prometnice u Hrvatskoj, dok je nosivost državnih cesta ipak pod upitnikom. Prebacivanje vojnih vozila dosad je uglavnom kroz Hrvatsku išlo željeznicom, no ovi podaci poslužit će NATO-u da u budućnosti može prilikom prebacivanja vojnih snaga kopnom unutar Europe računati i na korištenje cestovne mreže u Hrvatskoj.
Bez papirologije
Drugi korak za realizaciju brže mobilnosti NATO snaga kroz Europu je uspostava “vojnog Schengena”. To je kolokvijalni naziv za ukidanje većine administrativnih barijera za prolazak vojnih snaga između članica NATO-a i Europske unije. Nakon što je taj model bez uvijanja zatražio zapovjednik američkih snaga u Europi, to isto je jučer diplomatskim rječnikom zatražio i američki ministar obrane James Mattis. Samo nekoliko sati nakon njegova traženja, oglasila se visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini koja je u ime Europske komisije najavila niz mjera koje će ukloniti prepreke kretanju vojne opreme i osoblja diljem EU i indirektno najavila uvođenje “vojnog Schengena”.
Naime, prema planu, do ožujka 2018. visoki predstavnik i Komisija predložit će državama članicama akcijski plan za jačanje vojne mobilnosti na usvajanje, što uključuje rješavanje pitanja carine, prijevoza opasnih tvari, nacionalnih procedura i drugih pravnih prepreka. Prema najavama, “vojni Schengen” bi se trebao riješiti novim europskim obrambenim sporazumom - Stalna strukturirana suradnja ili PESCO. Sporazum bi sljedeći tjedan trebalo potpisati 20 članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska. Nositelji provedbe sporazuma su Njemačka i Francuska a, primjerice, Danska, Portugal i Malta još razmišljaju hoće li mu se pridružiti.
Prema najavama, jedno od područja koje bi sporazum trebao regulirati je i stvaranje vojne zone unutar EU za slobodno kretanje vojnika i opreme, temeljene na EU “schengenskoj zoni”. Na taj način Hrvatska bi mogla prije ući u vojni nego civilni Schengen.
BORBENI TENK M1 ABRAMS: Dužina 9,83 m, širina 3,66 m, visina 2,88 m, masa 63 tone